O dolasku Macrona u Hrvatsku dugo se spekulira. Još 2018. godine, za mandata Kolinde Grabar Kitarović, najavljeno je da Macron gotovo sigurno stiže u Hrvatsku, ali to se na koncu nije realiziralo. Hrvatska je, uz Mađarsku, jedna od dvije članice Europske unije koju Macron još nije posjetio od početka svojega predsjedničkog mandata. Ipak, u Hrvatsku dolazi u delikatnom i važnom trenutku jer ga u travnju očekuju izbori na kojima će tražiti podršku građana za drugi petogodišnji mandat, a s prvim danom iduće godine Francuska započinje šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a. Nakon Zagreba Macron odlazi u Rim, u posjet Italiji i papi Franji.

Pitanje je bi li i sada došao u Hrvatsku da nije kupnje borbenih zrakoplova. Ovako će Macronov posjet biti prilika za potpisivanje strateškog partnerstva i sporazuma između dviju vlada kojim će se finalizirati prodaja francuskih borbenih zrakoplova Hrvatskoj.

Hrvatska je u svibnju objavila kupnju 12 borbenih zrakoplova Rafale kako bi modernizirala svoje oružane snage. Riječ je o najvećoj nabavi naoružanja od Domovinskog rata. Francuski ponuđači izabrani su na drugom natječaju nakon što je prvi propao jer Izraelci nisu mogli ishoditi potrebne dozvole od Washingtona za prodaju svojih polovnih lovaca F-16.

Nabava borbenih zrakoplova Rafale strateški mijenja položaj Hrvatske u vojnom, obrambenom smislu, u smislu snage prema međunarodnim partnerima, sigurnosnim savezima i koalicijama, izjavio je u rujnu hrvatski premijer Plenković. Sigurno je to da Hrvatsku odabir francuskih zrakoplova snažnije veže uz jezgru Europske unije, koju čini osovina Pariz-Berlin, posebno nakon Brexita i izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz bloka. Kad se sklapaju tješnja partnerstva, ne treba zanemariti to da se karte u odnosima na globalnoj sceni posljednjih godina iznova miješaju i da je Francuska, recimo, izostavljena iz partnerstva AUKUS, koje čine Australija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo u regiji Tihog oceana kao osovina protiv širenja kineskih interesa, zbog čega se Macron žestoko naljutio i zbog čega je izbio velik skandal oko podmornica.

Francuzi tek na 10. mjestu po ulaganjima

Plenković je prije mjesec dana prilikom posjeta francuskih poslodavaca naglasio da je Francuska velik partner Hrvatske, podsjetivši da okvir za suradnju postoji od 2010. godine. Tada je najavio i da se uoči Macronova dolaska priprema novi okvir za strateško partnerstvo te da će biti puno dublji i napredniji i podići će odnose dviju zemalja na višu razinu.

Za unapređenje odnosa posebno ima mjesta u gospodarstvu. Francuzi su tek na 10. mjestu po ulaganjima, a prostora za jačanje suradnje osobito ima u područjima energetike, transporta i zaštite okoliša. Francuske poslodavce najviše zanimaju sektor energetike, obnovljivi izvori energije, tema zelene i digitalne tranzicije, potom područje transporta. Očekuje se i da bi kupovina zrakoplova mogla potaknuti više investicija Francuske u Hrvatsku.

Francuska je zainteresirana za suradnju s Hrvatskom i kroz programe korištenja europskih fondova, posebno projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Važna podrška Francuske za ulazak u Schengen

Na političkom planu Hrvatskoj je važna podrška Francuske za proces ulaska u Schengen, uvođenje eura, ali i primanje u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zauzvrat Francuska traži podršku za svoje inicijative unutar Europske unije i na globalnom planu. Francuska, recimo, svakako želi veću integraciju na vojnom planu, a koja bi pružila veću samostalnost u odnosu na NATO i SAD.

Obje zemlje zainteresirane su za situaciju na jugoistoku Europe. I dok se Hrvatska zalaže za daljnje proširenje Europske unije na svoje susjedstvo, Francuska je jedna od zemalja koje koče taj proces i oličenje je sintagme o 'zamoru od proširenja'. Svakako će Macronu biti predstavljeni i problemi s kojima se suočavaju Hrvati u BiH. S druge strane Hrvatska je zainteresirana snažnije se uključiti u mediteranske inicijative, u kojima baš Francuska vodi glavnu riječ.

Francuska je i jedna od zemalja koje godinama drže veto na primanje Rumunjske i Bugarske u Schengen. Dvjema zemljama spočitava se nedostatna borba protiv korupcije i niska razina vladavine prava. Macronov posjet bit će prava prilika da ga se uvjeri da je Hrvatska drugačiji slučaj. Čvrsta kontrola šengenske granice preduvjet je bez kojeg neće biti ni primanja u Schengen.

Promatrani kroz prizmu srpskih saveznika

Odnosi Francuske i Hrvatske, iako nemaju otvorenih pitanja, nisu ostvarili svoj pun potencijal. U Hrvatskoj se na Francusku u velikoj mjeri gledalo kao na srpsku saveznicu. Takvom viđenju svakako je najviše pridonio Francois Mitterrand, francuski predsjednik s početka devedesetih koji je u ratovima nakon raspada Jugoslavije podržavao Srbiju. Zbog toga je u hrvatskoj javnosti postojao (ili postoji) stav da je Francuska naklonjenija Srbiji nego Hrvatskoj. Međutim već je Jacques Chirac vodio drugačiju politiku od svoga prethodnika. Kako je vrijeme prolazilo, odnosi su postajali sve bolji.

Francuska, uostalom kao većina zemalja na svijetu, u vanjskoj politici ne vodi se sentimentima, već interesima i činjenicama, a činjenica je da je Hrvatska sada znatno bliže Francuskoj od Srbije jer su dvije zemlje politički i vojni saveznici koje spaja članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Koliko ćemo to iskoristiti, na nama je, a ne na drugima.