U Centru za dijagnostiku u Zagrebu boravi se u prosjeku tri tjedna, a za to vrijeme stručnjaci različitih specijalnosti izrađuju pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora, kao i prijedlog o upućivanju u konkretnu kaznionicu, odnosno zatvor gdje će nastaviti izvršavanje kazne zatvora.

Nakon obavljene psihosocijalne dijagnostike Marić će biti upućen na daljnje izvršavanje kazne u zatvore ili kaznionice zatvorenog, poluotvorenog ili otvorenog tipa, o čemu odluku donosi Uprava za zatvorski sustav, doznaje se u ministarstvu.

Upitan može li Marić zatražiti prijevremeni otpust iz zatvora, ministar pravosuđa Orsat Miljenić u utorak je novinarima kazao da svaka osuđena osoba sukladno zakonu ima pravo tražiti uvjetni otpust. "Bitno je da je njegov tretman sada kao bilo koje osuđene osobe u Hrvatskoj, za sve je nadležan hrvatski sud koji će postupati dalje. Neću ulaziti u to što konkretno tko može. Što mu zakon daje, ima pravo", dodao je.

Marić je u Srbiji osuđen na 12 godina zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva odnosno ubojstvo civila Petra Slijepčevića u listopadu 1991. na području Grubišnog Polja. Prvostupanjsku odluku vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u ožujku 2012. potvrdio je Odjel za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu, odbivši žalbu Marićeva branitelja kao neosnovanu. Nakon što je presuda postala pravomoćna Marić je iz pritvora upućen na izdržavanje zatvorske kazne u Sremsku Mitrovicu.

Po ocjeni Prizivnog suda, prvostupanjski sud je o svim činjenicama važnim za donošenje presude dao dovoljne, jasne i argumentirane razloge, koje u pogledu odlučujućih činjenica ne sadrže nikakve proturječnosti ni nejasnoće, kao i detaljne razloge koje u svemu kao pravilne prihvaća i Prizivni sud.

U obrazloženju se također navodi da je u pogledu odluke o kaznenoj sankciji prvostupanjski sud, pravilno odlučujući o vrsti i visini kazne koju okrivljenom treba izreći, imao u vidu sve okolnosti koje su od utjecaja na odmjeravanje kazne. Od otežavajućih okolnosti sud je ocijenio pobude iz kojih je okrivljeni počinio ubojstvo i okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, kada se bez razloga ulazi u tuđu kuću i oštećeni hladnokrvno ubija samo zato što je druge etničke pripadnosti.

U obrazloženju prvostupanjske presude iz rujna 2011. stoji da je na suđenju nedvojbeno utvrđeno da je Marić izvršio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, odnosno da je s više hitaca ubio Petra Slijepčevića, u nazočnosti njegove supruge Ane. Sukladno tome, sud je zaključio da je Marić počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Iako je Marić na srbijansko-bugarskoj granici pod sumnjom za ratni zločin protiv civila uhićen još u travnju 2010. optužnicom podignutom četiri mjeseca kasnije srbijansko pravosuđe teretilo ga je da je zločin počinio kao pripadnik hrvatskih oružanih postrojba, 77. grubišnopoljskoga samostalnog bataljuna, u akciji "čišćenja" sela Rastovca 31. listopada 1991.

U optužnici su tvrdili i da su tijekom oružanih sukoba na grubišnopoljskom području pripadnici hrvatskih postrojba u akciji "Otkos" u rujnu i listopadu 1991. u više organiziranih napada opljačkali i spalili više od 30 sela.

Srbijansko je državno odvjetništvo 1. studenog 2010. objavilo da je podnijelo zahtjev za provedbu još jedne istrage protiv Marića zbog sumnje da je u rujnu 1991. na grubišnopoljskom području počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika.

Prije Marićeve predaje Hrvatskoj odbijeno je više zahtjeva za njegovim izručenjem. U konačnom zahtjevu za transfer koji je podnijelo hrvatsko ministarstvo pravosuđa ranije je navedeno kako će se "izdržavanjem kazne u Republici Hrvatskoj, prema Veljku Mariću postići svrha kažnjavanja".