Što prije treba uvesti euro, Hrvatska je već 'duboko eurozirana' zemlja, uvođenje eura značiti će viši kreditni rejting, a time i niže kamate. Euro podržava i poslovna zajednica, a biti dio eurozone bolje će nas štititi u vrijeme krize, ponavljao je Marić odgovarajući na zabrinutost dijela zastupnika da će uvođenje eura značiti dodatni udar za građane.

„Kada gledam pluseve i minuse eura, preteže u korist pozitivnih efekata”, istaknuo je Marić.

Marić je otkrio kako će ukupni trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura, države i financijskog sustava, koštati oko 2 milijarde kuna.

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena.

U zemljama koje su uvodile euro porast cijena zbog zaokruživanja iznosio je u prosjeku 0,2 do 0,4 postotna boda, a na ostale inflatorne pritiske koji nemaju veze s uvođenjem eura Vlada odgovara paketom mjera za ublažavanje udara, rekao je Marić.

Što se tiče kriterija vezanih za inflaciju, Hrvatska će ih ispuniti, istaknuo je.

Ministar je naveo i kako je tečaj zamjene kuna za eure određen na 7,5345 kuna i da on ne može kliziti više od 15 posto gore ili dolje, a točno koliki će tečaj biti, kaže Marić, znati će se u srpnju.

Zvane Brumnić (NZ - Klub zastupnika Socijaldemokrati) upozorio je da će građani koji su ugovarali kredite s fiksnom kamatnom stopom lošije proći uvođenjem eura na što je Marić odgovorio da mogu tražiti refinanciranje kreditnih aranžmana.

Krešu Beljaka (HSS) i Domagoja Hajdukovića (NZ - Klub zastupnika Socijaldemokrati) zanimalo je, među ostalim, kome je točno uplaćen novac za Sberbanku, a ministar financija odgovorio im je da je preko HNB-a novac usmjeren prema Europskom sanacijskom odboru koji ta novčana sredstva onda uplaćuje bivšem vlasniku.

A za vlasništvo Fortenove Marić je kazao da ne raspolaže tim informacijama i da to treba pitati kompaniju.