Mario Kovač, kazališni redatelj i pasionirani kvizaš, pohvalio se time da se ugurao među petsto kvizaša na u nedjelju održanom Svjetskom prvenstvu, ali i izrazio nezadovoljstvo pitanjima koja, prema njegovu mišljenju, postaju sve više specijalizirana, što udaljava nove igrače, a samo natjecanje postaje sve manje zabavno
'Uspio sam se ugurati u prvih 500 na svijetu…', napisao je Mario Kovač, kazališni redatelj i pasionirani kvizaš, nakon završenog Svjetskog prvenstva u kvizu, na kojem je među četrdesetak zemalja i 1570 igrača Hrvatska participirala s 94 ljudi koji su igrali u deset gradova.
Kovačevo 498. mjesto sa 78 osvojenih bodova nije njegov najbolji ni najlošiji plasman, ali ni najbolji ni najlošiji plasman nekog hrvatskog igrača ove godine.
vezane vijesti
Neven Trgovec bio je najbolje plasiran na 28. mjestu sa 141 bodom, Šime Gverić 46. sa 132 boda, a Perica Živanović 52. sa 128 bodova. Prvo mjesto osvojio je Belgijac Ronny Swiggers sa 171 bodom.
Dodajmo da su široj javnosti poznati lovci iz 'Potjere' Krešimir Sučević Međeral i Morana Zibar završili na 125., odnosno 420. mjestu.
'Prije šest, sedam godina bio sam 193., a bilo je i godina u kojima sam bio puno lošiji nego ove. Ako se gledaju igrači iz Hrvatske, ove godine sam u top 30, a najbolji plasman bio mi je među 14 naših igrača', objašnjava Kovač.
Dodajmo da je najbolji hrvatski plasman ostvario Krešimir Štimac, koji je prošle godine bio treći, a ove godine nije sudjelovao, kao ni lovci iz 'Potjere' Dejan Kotiga i Mladen Vukorepa.
No razlog zbog kojeg smo nazvali Kovača nije njegov rezultat, već nastavak rečenice iz njegova statusa u kojem navodi: '…ali opći je dojam kako pitanja na toj razini kvizaštva postaju sve uže specifičnija, a time i dosadnija - bojim se da ovim kvizovima IQA samo tjera potencijalne nove igrač(ic)e od ovog hvalevrijednog hobija/poziva/opsesije'.
Pitanja su otišla u krajnost, postala su preusko specijalizirana. Rubrika koja je meni najjača, poput kulture, otišla je u traženje nekih opskurnih slikara iz 15., 16. stoljeća. Kao da smo na ispitu za doktorat, a trebalo bi to biti nešto što je znanje i zabava', kazao je Kovač.
Kviz je podijeljen u osam rubrika i u svakoj se može osvojiti maksimalno 30 bodova, a našem sugovorniku ove godine najlošije je išla znanost, gdje je prikupio njih sedam.
'Inače mi je znanost slabija, ali su već godinama pitanja vrlo specifična i traže se odgovori koje znaju, valjda, samo znanstvenici. Nisu to neki zanimljivi podaci koji čine neku razliku. Nekad se pitanja znaju i duhovito postaviti, što da dodatnu zanimljivost, ali ako su suhoparno postavljena, kao da si na ispitu iz molekularne biologije, onda nema ni gušta u tome', pojasnio je Kovač, dodavši da u tome prilog ide i činjenica da nije uspio ni zapamtiti neko od takvih pitanja, ali i dojam igrača, nakon što je odigran kviz, da se nitko nije zabavljao tijekom igre.
'To nije slučaj kad se igraju kvizovi Hrvatskog kvizaškog saveza. Naši se potrude, kasnije komentiraš pitanja, budeš ljut na sebe što se nisi sjetio onoga što inače znaš ili te fascinira neki podatak kad ga čuješ. Ovdje nikog nije zanimao odgovor na veliku većinu pitanja. Ne zanima me kako se zove flandrijski slikar iz 17. stoljeća koji je naslikao jednu sliku koja je možda kasnije inspirirala nekog poznatijeg slikara. U redu je imati jedno, dva takva pitanja pred kraj kviza, jer mora biti teških stratifikacijskih pitanja. Običaj je da u sastavljanju pet do deset pitanja u svakoj kategoriji budu opća kultura koju će znati svaki kvizaš, ali i oni koji su došli prvi put. Već sam deseti put na prvenstvu i sada se prvi put dogodilo da su neki igrači imali nula bodova u nekim kategorijama. To govori da je problem u pitanjima, a ne u igračima', mišljenja je Kovač.
Za ilustraciju, kaže, najbolje svjedoče rezultati naših kvizaša, a oni su inače puno bolji.
'Na polovini kviza upitao sam Nevena Trgoveca je li prešao sto bodova, a on mi je rekao da nije ni blizu. Isto se vidi i po igračima iz drugih država. Ovo ubija volju za igranjem novim i mladim igračima. Neki ljudi su se ohrabrili i prvi put došli s pub kvizova i onda se osjećaju glupo kad nemaju nijedan točan odgovor. Pa i ja sam u znanosti imao 7/30, s tim da sam dva točna skupio na sreću. To djeluje demotivirajuće, kao što je prije desetak godina demotivirajuće bilo kad je kviz bio anglocentričan, pa se to promijenilo', kazao je Kovač.
No unatoč tome, smatra Kovač, Hrvatska je ponovno bila solidna, čime je potvrdila svoj rejting, odnosno da se redovito nalazi među šest, sedam najboljih kvizaških nacija.
