'Povremeno unošenje, a to je onda najčešće bolest putnika i osoba koje imaju određeno rizično ponašanje može dovesti do širenja epidemija među stanovništvom koje se 20 ili 30 godina nije susrelo češće s takvim infekcijama i onda imamo posljednjih godina, svakih par godina epidemije hepatitisa A i rotavirusa ili nekih drugih bolesti koje se prenose rukama, kontaktom, zagađenom hranom, vodom i slično', kaže Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević'
Na pitanje zašto se vraćaju te bolesti, Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' gostujuću u Dnevniku Nove TV je rekla kako se, pogotovo kad se govori o hepatitisu A i bolestima koje se prenose takozvanim prljavim rukama, da je riječ o bolestima koje su raširene u nerazvijenom svijetu.
'Higijenski standardi tamo su na niskim razinama. Tamo su ljudi uglavnom prokuženi i eksplozivne epidemije se ne događaju', rekla je te dodala kako se razvijene zemlje poput Europe i Hrvatske, takve bolesti rijetko susreću zbog higijenskih standarda koje imamo.
vezane vijesti
Kada je riječ o rotavirus, Markotić navodi da su brojke zaraženih puno veće nego što su ih navikli vidjeti.
'Bio je veliki pritisak i još uvijek je na naše dječje ambulante. Rotavirus je nešto s čim se mi susrećemo prilično kontinuirano', istaknula dodajući kako će većina ljudi imati blaže simptome.
'Najugroženija su djeca od šestog mjeseca života do dvije godine pa i do pet godina gdje mogu vrlo brzo uz obilno povraćanje, visoku temperaturu i proljeve - brzo dehidrirati. Bitno je kod djece jako paziti kakva je situacija', navodi.
'S njima, naravno, mogu se zaraziti i odrasli ako nisu u životu imali češće kontakte. Isto tako, moramo znati da je to jedna vrsta obiteljske bolesti. Ako jedno dođe u kuću zaraženo, a drugi nemaju značajniju zaštitu, najčešće cijele obitelji završe s težom kliničkom slikom', objasnila je Markotić.
