Model koji je razvio Institut za sinergiju znanosti i društva, još prije početka kampanje predvidjeo je da će ovi izbori biti najneizvjesniji do sada, što su rezultati potvrdili. U Hrvatskoj je Kolinda Grabar-Kitarović ostvarila pobjedu s manje od 2.000 glasova, a birači u inozemstvu donijeli su joj još dodatnih 30-ak tisuća.

'Vrlo smo zadovoljni činjenicom da je naš model promašio rezultat u 2. krugu samo 3 postotna boda (predviđeno je bilo 52.9% za Josipovića, a stvarno je bilo 49.95%), što je inače uobičajena greška anketnih istraživanja', ističu autori studije koja se temeljila na analizama dosadašnji izbora, a ne na istraživanju javnog mnijenja.

Takva vrsta matematičke analize, koja se oslanja na ideju o stabilnosti biračkog tijela, posljednjih godina postaje sve popularnija u zapadnim zemljama jer često daje pouzdanije procjene od aktualnih anketa.

Autori ističu da njihove analize pokazuju kako su u balansu velikih i malih sredina bili ključni veliki gradovi u kojima je Josipović odnio već tradicionalnu pobjedu. No ona je ovoga puta bila značajno slabija nego na prijašnjim izborima pa nije bila dovoljna da kompenzira uobičajeni poraz u ruralnim sredinama.

'Iznad 100.000 stanovnika imaju samo Rijeka, Split i Zagreb, a iako je u njima izašao na glasanje približno isti broj ljudi kao i na izborima prije pet godina, Josipović je dobio manje glasova nego tada: u Rijeci 11.349 glasova manje, u Splitu 9.998 manje, a u Zagrebu čak 51.506 glasova manje! U Zagrebu je ovoga puta izašlo 430.578 birača, a tada ih je bilo 438.213, no tada je Josipović dobio 267.796 glasova, a sada 216.290. Stoga, unatoč tome što je broj izašlih glasača u inozemstvu osjetno opao u odnosu na prije pet godina - tada je glasalo oko 114.000 ljudi, a ovoga puta oko 37.000, što je pogodovalo Josipoviću, on ipak nije uspio pridobiti dovoljno glasova u sredinama koje su mu bile očekivano sklone', objasnili su autori.