Branitelji problematiziraju to što u Hrvatskoj ne postoji registar agresora koji bi, prema njihovom sudu, morao prethoditi najavljenom zakonu o pravima civilnih žrtava rata kako bi se spriječila mogućnost da pripadnici agresorske vojske ostvare prava i dodatno opterete proračun. Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I skupine, precizirao je u petak da je ministar Matić braniteljima obećao registar agresora kako prilikom donošenja registra branitelja, tako i na sastanku 20. listopada, nakon kojeg su branitelji počeli prosvjed u Savskoj cesti.

'Cijelo vrijeme nam govori da će objaviti registar agresora ako za to bude postajala potreba. Na sastanku sam ga pitao kako je moguće raditi zakon o civilnim žrtvama dok nemamo registar agresora. To je za nas neprihvatljivo – mi prvo moramo znati tko je agresor, a potom možemo vidjeti tko su bile žrtve', kaže Glogoški.

Upozorava da u hrvatskim institucijama i danas rade ljudi koji su postali invalidi sudjelujući u agresiji na Hrvatsku, a poslove su dobili jer je u sklopu mirne reintegracije postojala obaveza da jedan dio ljudi 's druge strane' bude zbrinut na taj način. Kao primjer navodi jednog 70-postotnog invalida koji radi u policiji 'na području Siska i Banovine'.

Ministar Matić kaže da nema ništa protiv objave registra agresora, ali braniteljima to nije obećao, niti je to njegov posao.   

'Dok sam živ, borit ću se da svatko radi svoj posao. Optuživali su me i da iz registra nije skinuto dovoljno lažnih branitelja. To nije posao Ministarstva branitelja, to je posao policije i DORH-a', napominje Matić.

Tvrdnju da branitelji stalno iznose poluinformacije ilustrirao je primjerom referenduma o dvojezičnosti.

'Rekli su da sam im ja predložio da krenu u referendum. Stvarno sam im rekao da bi mogli imati referendum, ali s pitanjem jeste li zato da samo na potezu Ovčara – Trpinjska cesta bude izuzeće od primjene dvojezičnosti, sigurno ne s ovim čim su išli', kaže Matić. Navodi da mu branitelji dolaze sa svakakvim krivim tumačenjima, pa tako u rješenju Upravnog suda, gdje prva rečenica 'tužba se uvažava i vraća na ponovni postupak', oni vide samo prvi dio. 'Kažem im, pročitaj rečenicu do kraja...', govori Matić.

Braniteljima je, kaže, već 150 puta ponovio da nemaju razloga za zabrinutost da bi se pokoji agresor mogao naći na popisu korisnika budućeg zakona o civilnim žrtvama, koji 'nije ni u natruhama, ali ćemo ga sigurno napraviti'. Za one koji nisu čuli, ipak ponavlja da će zakon započeti rečenicom: Prava koja proizlaze iz ovog zakona ne mogu ostvariti one osobe koje su na bilo koji način sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku' te dodaje da će postojati svi mehanizmi kažnjavanja zloupotreba, kao i u slučaju svakog drugog zakona. 

'Agresorskim vojnicima nema mjesta u Zakonu o hrvatskim braniteljima, već po samom imenu to je valjda jasno, a neće ih biti ni u zakon o civilnim žrtvama. Dečki pokušavaju ratovati protiv činjenica', rekao je Matić. 

Na pitanje kako komentira to što prosvjed u Savskoj nije zakonit, barem sudeći po tome što se Ministarstvo unutarnjih poslova oglušilo na upit novinara o legalnosti skupa u Savskoj 66, Matić ističe da s tim nema ništa. 'To pitajte nadležne. Komentirao sam svašta na početku karijere; i Crkvu i posvojenja djece. Ne više. Učim se i ja malo. Pitajte me sve o zakonu o braniteljima, ali nemojte me pitati je li zimska služba spremna ako padne snijeg.'

U dvije godine, otkako je objavljen registar branitelja, podnesena je samo jedna kaznena prijava protiv lažnog branitelja. Matić kaže da mu je, naravno, zbog toga 'itekako žao', ali kao olakšavajuću okolnost za policiju navodi da se 'svatko negdje osigurao, nabavio more papira i potvrda; teško je sve to provjeravati'. 'Volio bih da se to brže rješava', rekao je Matić dodajući da je on ipak ministar hrvatskih branitelja, a ne ne-branitelja.