- Imali smo percepciju da se to događa negdje drugdje, da je to daleko od nas, spominjale su se polarne kape, tropska područja, Indoneziju, polarne medvjede i neke stvari koji su nama poprilično daleko. Projekcije koje su se radile i koje su pokazivale što će se zbivati u budućnosti su bili puno dalekosežnije od ovih koje svakodnevno koriste meteorolozi. Sasvim je prirodno da čovjek to ne percipira kao neposrednu opasnost, ali ta opasnost je s vremenom postajala sve neposrednija. Kad smo vidjeli kamo idu te brojke, da se radi već o zatopljenju na globalnoj razini od nekakvih 1,1 stupanj Celzijusa, na našem mediteranskom području čak 1,5, došlo je do svijesti da više ne možemo zanemarivati situaciju - objasnila je.

Iako se 1,1 ili 1,5 možda i ne čini kao veliki broj, ali kada naša tijela imaju temperaturu povišenu za 1,5, to možemo itekako osjetiti. To se događa sa Zemljom i to ne možemo zanemariti, napominje.

- Druga su stvar posljedice tih meteoroloških parametara koje se događaju na cijeli živi svijet. Ne govorimo samo da ćemo imati sve više toplinskih valova, sve više uragana, sušna razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, nego već govorimo i o reperkusijama na ljudsko zdravlje - upozorava.

Kao primjer navodi povećani broj bolesti koje su direktna posljedica klimatskih promjena. Imamo cvjetanje nekih biljaka puno duže nego što je bilo prije, pa ako je ambrozija nekad cvjetala 2 tjedna do mjesec dana, sada se to produžuje na 2 do tri mjeseca pa će alergičari praktički četvrtinu godine patiti od peludne alergije.

- Komarci su također dobar primjer, nekada je bilo perioda u godini kada komarce uopće nismo imali, sada ih možete vidjeti za Božić i na Uskrs itd. I nisu to samo domaći komarci, nego komarci koji dolaze iz područja odakle donese vrlo ozbiljne bolesti - napominje.

Uprava za klimatske aktivnosti

Objasnila je i čime se bavi Uprave za klimatske aktivnosti: kvalitete zraka, tla i svjetlosnog zagađenja. Drugi je segment koji je trenutno puno atraktivniji a to su klimatske politike. Pišu zakone, sudjeluju u pisanje europskih klimatskih propisa, u ovom trenutku se radi na novom zakonodavnom paketu koji se zove "Fit for 55", odnosno spremni na 55, aludira na -55 posto smanjenja stakleničkih plinova do 2030. godine koji je donijela Europska unija. - Prvo radimo na tome kako ćemo uspostaviti taj paket u okviru zakonodavstva EU-a a zatim ćemo ga morati uvesti i u hrvatsko zakonodavstvo - pojasnila je.

Objasnila je i zašto je odlučila otići s televizije i promijeniti radno mjesto. Osjetila je, kaže da je vrijeme krenuti dalje i početi se baviti klimom, klimatskim politikama i projektima. Pojavio se natječaj koji je za nju bio izazov.

- Otvorilo se radno mjesto gdje je trebao stručnjak koji se zna baviti klimatskim politikama, zna posao, ima bekgraund iza sebe, širinu, izazov je bio jači od svega što sam do tada iskusila - priznaje.

Nije morala postati član HDZ-a, odgovorila je na voditeljsko pitanje, u ministarstvima su stručne osobe koje kao takvi rade svoj posao.

Situacija je alarmantna

Mazzocco Drvar je objasnila da se sada situacija vrlo brzo mijenja, da su se stvari otele kontroli i drugačije su nego što su bile u povijesti.

- Kroz povijest koncentracije CO2 su se zadržavale između 180 i 280 dijelova u milijunu i na grafovima se lijepo vidi kako je pomak u odnosu na te oscilacije na CO2 i u oscilacijama temperature, dakle nedugo nakon što bi se promijenile koncentracije CO2, mijenjale su se i temperature. Sada imamo toliko brz i toliko ekstreman porast kakav nikada do sada u povijesti nismo imali! Sada smo na 414. Dakle 280 se smatra nekakvom srednjom razinom u kojoj bismo zadržale ove temperature, odnosno klimatske uvjete u kojima možemo lijepo živjeti, a sada smo otišli toliko daleko od toga da je snažna i brza klimatska akcija definitivno neophodna - poručila je.

Što pojedinac može učiniti

Na pitanje što pojedinac može učiniti, Mazzocco Drvar je odgovorila da je SAD primjer za to što se može dogoditi kada kriva osoba se nalazi na čelno mjesto, odnosno na mjesto predsjednika.

- Ako ništa drugo ne želite učinite, barem prepoznajte tko vodi klimatske politike u pravom smjeru i podržite tu osobu - rekla je.

Komentirajući prikazanu reportažu, naglasila je da ona pokazuje na neki način rješenje klimatskih promjena.

- Dobro je da smo došli do taj moment kada više ne propitujemo jesu li klimatske promjene stvarne ili se netko s nama poigrava... Sada govorimo isključivo o tome što dalje - rekla je.

Osvrnula se i na protekli summit u Glasgow.

- Smatram da smo ostvarili sve po što smo tamo išli, što je to veliki uspjeh, moram reći da se nisam nadala da će da sva otvorena pitanja biti zaključena tamo - rekla je.

Plomin, nuklearna energija...

Reagirala je na izjavu Luke Tomca iz Zelene akcije i naglasila da 2033. godine najkasnije, a nada se i dosta prije će biti zatvoren Plomin. Za nuklearnu energiju tvrdi da je najmanje zlo, najmanji zagađivač u odnosu na sve ostale koje trenutačno imamo kao bazične izvore energije.

- Ne možemo se osloniti samo na nestalne izvore i dok ne stvorimo uvjete za sigurnu opskrbu našim građanima energijom, ne možemo isključiti jedan od dva bazična izvora.

- I do sada smo subvencionirali električna vozila, nastavit ćemo i dalje, sada imamo 300 milijuna kuna za to izdvojeno, ali tu se radi o ulaganjima. Ulaganjem u obnovljivi izvor energije se smanjuju troškovi i ulaganje se vrlo brzo isplati. Za neke stvari već kroz par godina, za druge kroz nekoliko desetljeća, ali kada gradite kuću, sigurno je gradite za nekoliko desetljeća, odnosno za nekoliko generacija koje će doći iza vas - poručila je.