U posljednjih 60 godina, Dunav je kod Dalja odnio oko 200 metara šumskog zemljišta, što je postao problem, jer Srbija sredinu rijeke smatra granicom između dviju država dok Hrvatska inzistira na katastarskom stanju, prema kojem na lijevoj obali svojata više od deset tisuća hektara šumskog i poljoprivrednog zemljišta
Dvadesetogodišnji spor sličan je slovensko-hrvatskom oko Piranskog zaljeva iz doba pretpristupnih pregovora, jer Hrvatska sada može inzistirati na utvrđivanju međudržavne granice kao članica EU-a dok Srbija s Unijom pregovara o članstvu. Nešto o tome u ožujku je govorio premijer Zoran Milanović odgovarajući na novinarsko pitanje o jednom verbalnom incidentu srbijanskog kolege Aleksandra Vučića: 'Moramo urediti s njima granicu na Dunavu. To me puno više zanima. Nema ucjena ni mentorstva, ali neke ćemo stvari morati dogovoriti. Krajnje je vrijeme. Nitko ne može reći da je ona toliko vitalna kao granica na moru, ali to naprosto moramo urediti. To će biti jedan od naših uvjeta, a druga strana nema ni jedan razlog za odugovlačenje', rekao je Milanović.
Hrvatska polaže pravo na oko šest tisuća hektara šumskog zemljišta, koje se nalazi na lijevoj obali i gdje šumom sada gospodare Srbijašume - Šumsko gazdinstvo Sombor. Radi se o oko 30.000 kubičnih metara drvne mase, koja se, po šumskogospodarskim osnovama, s tog područja može iskorištavati. Ta sirovina vrijedna je oko šest milijuna kuna, na što je nedavno u Glasu Slavonije upozorio Boris Ljubojević, voditelj Uprave šuma Podružnica Osijek.
S druge strane Dunava je 600 hektara šuma, katastarski u vlasništvu Srbije, kojima gospodare Hrvatske šume. Godišnje HŠ ovdje posijeku oko 2.000 kubičnih metara topole i vrbe u vrijednosti od oko 400 tisuća kuna, istaknuo je Ljubojević za Glas Slavonije.
Dodatni je problem to što Srbija gradi na tom granični spornom zemljištu što je 2010. otkrio tportal. U Apatinu se gradi Robno-transportni centar na obali Dunava zbog čega je Srbija mijenjala i granice Posebni rezervat prirode Gornje Podunavlje, ali prethodno nije tražila mišljenje Hrvatske o toj gradnji.
U Hrvatskim vodama ističu da je meandriranje Dunava prirodan proces na rijeci. 'S obzirom na izgrađenost regulacijskih vodnih građevina duž 138 km toka Dunava u Hrvatskoj izraženije hidromorfološke promjene korita, kao posljedica prirodnih erozijskih procesa rijeke, prisutne su samo na dionicama gdje uopće ne postoje ili su samo djelomično izgrađene regulacijske vodne građevine - obalutvrde, pera, pregrade i slično', ističu u Hrvatskim vodama.
Hidrografska snimanja Dunava u posljednjih 20 godina pokazuju da se najizraženije promjene događaju na više mjesta. Na potezu rijeke uz Kopački rit, kod Vemeljskog dunavca, javlja se zasipanje korita zbog velikih širina rijeke i formiranje plićina i sprudova što je u prošlosti već imalo za posljedicu nasukavanje brodova na toj lokaciji.
'Prije pet godina, regulacijskim radovima izgradnje obaloutvrde na desnoj obali Dunava na manjem potezu spriječeno je udvajanje korita i prodor Dunava u Kopački rit, koji bi praktično kompletno promijenio sliku današnjeg parka prirode', kažu u Hrvatskim vodama.
Promjene su također izražene na lokaciji kod Erduta na predjelu Porić za koji su Hrvatske vode u kolovozu 2012. izradile elaborat sanacije desne obale Dunava, a u tijeku je procedura procjene zahvata za ekološku mrežu. Ostale lokacije na Dunavu u Hrvatskoj s izraženijim promjenama toka nalaze se još i na lokacijama uz naselje Borovo, na Vučedolu i uz naselje Mohovo.
