Naznake tih nesnosnih ljetnih razdoblja na ovim prostorima već su vidljive. Grčka je, primjerice, u posljednja dva tjedna zabilježila najraniji toplinski val, u dijelovima Katalonije tijekom Uskrsa na snazi je bila redukcija vode zbog rekordne suše. Na Siciliji gdje je 2021. živa u termometru dosegla rekordnih 48,8 stupnjeva Celzijevih, ovih dana pojedini apartmani morali su odbijati goste zbog nestašice vode.

Neki pak kažu da je Europa uvijek doživljavala sezonske toplinske valove, no oni nikad nisu bili ovako intenzivni niti česti kao sada. Prema Copernicus Climate Change Serviceu (C3S), deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. Prošle godine su temperature u cijeloj Europi bile za jedan stupanj iznad prosjeka i za dva stupnja premašile su predindustrijske razine.

A kako stvari stoje, bit će još vruće. Bivši voditelj Met Officea za praćenje klime Peter Stott govorio je 2021. da će temperature u Europi uskoro prijeći prag od 50 Celzijevih stupnjeva, i to najvjerojatnije na područjima u blizini Mediterana, gdje je najjači utjecaj vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike.

Rosie Mammatt, doktorandica i stručnjakinja za meteorologiju na Sveučilištu Reading, rekla je za Telegraph kako bi ovo ljeto mogli pasti novi temperaturni rekordi.

Zbog porasta temperatura najdeblji kraj izvući će stanovnici južne Europe. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom na Starom kontinentu porasla je za 30 posto, a dulja, toplija i suša ljeta uzrokuju suše, koje onda utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more zagrijava se brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.

Turistička mjesta na Mediteranu stoga itekako imaju razloga za brigu. Jer njihova gospodarstva uvelike se oslanjaju na turizam, koji čini više od 19,6 posto BDP-a u Hrvatskoj, 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj i 10,5 posto u Italiji.

Ako će previsoke temperature ljeti odbijati turiste, koja je onda alternativa? Jedno od rješenja je fokus više staviti na planinske destinacije. Odmarališta na Alpama, koja su posljednjih nekoliko godina muku mučila s malom količinom snijega tijekom zime, sad se sve više okreću prema modelu ljetnog turizma. To znači da je naglasak veći na wellnessu, promatranju zvijezda, kulturnim festivalima itd.

Pored toga, možemo očekivati i produženu sezonu, što nikako nije loše. Uskršnji odmor, svibanj i listopad postat će popularnija razdoblja za odmor, a neke agencije već prilagođavaju svoje kalendare.

Radek Nowak iz agencije Intrepid Travel kaže kako više ne organiziraju planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci (srpanj i kolovoz).

'Dodali smo više izleta izvan sezone, u travnju i listopadu, kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u zemlje poput Grčke i Hrvatske', rekao je Nowak.

Glasnogovornik tvrtke Andronis, koja ima šest hotela diljem Santorinija i Parosa, navodi još jedan razlog porasta rezervacija izvan sezone. 'Svibanj i rujan postaju popularniji za odmor od tradicionalnih ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza. Ljetne gužve dovele su do obrnutog trenda, gdje sada vidimo najmanju popunjenost u kolovozu', rekao je.

Turizam će se u budućnosti sve više okretati prema hladnijem sjeveru. Dokument iz 2023., koji je naručila Europska unija, simulirajući različite razine zagrijavanja i utjecaj na kretanje turista, predviđa jasan obrazac u promjenama turističke potražnje, pri čemu sjeverne regije imaju koristi od klimatskih promjena, a južne se suočavaju sa značajnim smanjenjem turističke potražnje.

Ova tranzicija već se događa. Izvršni direktor njemačkog Tuija Sebastian Ebel, rekao je da njihova tvrtka planira više ulagati u paket aranžmana oko poljskog Baltičkog mora te u Nizozemskoj i Belgiji.

'To nam daje više mogućnosti za rast', rekao je nakon toplinskih valova u 2023.