Dan je zaštite prirode u Hrvatskoj te Međunarodni dan bioraznolikosti koji se obilježava pod geslom 'Od dogovora do djelovanja: Obnovimo bioraznolikost' budući da je oko milijun vrsta u svijetu u opasnosti od izumiranja, a u Hrvatskoj je 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju
Kako bi ukazao na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, UN je 1993. proglasio 22. svibnja - Međunarodnim danom bioraznolikosti.
Ovogodišnje globalno obilježavanje tog dana donosi obvezu djelovanja radi ispunjenja novousvojenih globalnih ciljeva za bioraznolikost, ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Podsjećaju da je u prosincu 2022. prihvaćen novi Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala koji zahtjeva transformativne promjene društva te sadrži ključne ciljeve zaštite 30 posto svjetskog kopna i mora i restauraciju 30 posto degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava.
Tu je i pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od zagađenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija, te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom uz primjenu praksi bliskih prirodi. Zato se, kažu, ovogodišnji Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod geslom 'Od dogovora do djelovanja: Obnovimo bioraznolikost'.
Prema globalnoj studiji o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, kao i o degradaciji i restauraciji zemljišta, objavljenoj 2019., stanje prirode je alarmantno, milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja, dalekosežne su posljedice degradacije ekosustava te ozbiljne posljedice klimatskih promjena.
Hrvatska obećala povećati zaštitu mora do 30 posto
EU odgovor sadržan je u Strategiji bioraznolikosti EU-a do 2030. kojoj je cilj do te godine europsku bioraznolikost postaviti na put oporavka, za dobrobit ljudi, klime i cijele planete. U Ministarstvu kažu da Hrvatska čvrsto stoji uz obećanje da će povećati zaštitu mora do 30 posto, a to će dovesti do trostrukog dobitka – očuvanja bioraznolikosti, povećanja prinosa ribarstva i stabilne pohrane CO2.
Hrvatska je na kopnu već ostvarila cilj od 30 posto zaštite, ali je potrebno poboljšati učinkovitost upravljanja i pomoći prirodi da se obnovi, ističu u Ministarstvu i dodaju da je kroz Program konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. već osigurano 122 milijuna eura, a u idućem razdoblju radit će se i na novoj strategiji zaštite prirode i definiranju nacionalnih ciljeva, u skladu s globalnim i EU obvezama.
Uvriježeno je, kažu, mišljenje da je priroda Hrvatske dobro očuvana, međutim, istina je da je situacija kod nas bolja nego u velikom dijelu EU-a, no trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem. U Hrvatskoj je 46 posto vrsta u nepovoljnom stanju zbog ljudskih aktivnosti koje za posljedicu imaju narušenu kvalitetu ili gubitak staništa divljih vrsta te smanjenje brojnosti njihovih populacija, kažu u Ministarstvu i upozoravaju:
'Degradacija i uništavanje staništa, prekomjerna eksploatacija, zagađenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste najčešće djeluju sinergijski te narušavaju stabilnost ekosustava i mogu rezultirati nepovratnim promjenama'.
Poslušaj glas prirode i smanji svoj ekološki otisak
Podsjećaju kako je ulaskom u EU hrvatska priroda postala dio Europske ekološke mreže 'Natura 2000', najveće mreže zaštićenih područja na svijetu i temeljnom sustava zaštite prirode u EU. Ta je mreža u Hrvatskoj, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima u EU i obuhvaća 25.956 četvornih kilometara, pokriva 36,8 posto kopnenog teritorija te 9,3 posto mora. Sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.
Ministarstvo već gotovo godinu dana provodi nacionalnu kampanju 'Poslušaj glas prirode' kojom se želi potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva. 'Svatko kroz promjene svakodnevnih navika – davanjem prednosti lokalnim, svježim i sezonskim poljoprivrednim proizvodima, razdvajanjem otpada i recikliranjem, ozelenjivanjem prostora – može smanjiti svoj 'ekološki otisak' ', kažu i upozoravaju da je ukupni ekološki otisak Hrvatske trenutno skoro dvostruko veći od dostupnih resursa.
'Činjenica da se nalazimo u drugoj polovici svibnja koji je ekstremno kišan i hladan, otvara niz pitanja povezanih s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek. Očuvana priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena', poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
