Odlučujući o žalbama državnog odvjetništva i obrane Vrhovni sud djelomično je prihvatio argumente tužiteljstva i povisio kaznu, dok je sve ostale žalbene razloge odbacio kao neosnovane, proizlazi iz pravomoćne presude koja je u ponedjeljak dostavljena zagrebačkom Županijskom sudu, a potom i Merčepu u remetinečkom zatvoru.

Merčep je u Remetinec odveden nakon izricanja nepravomoćne presude 12. svibnja 2016. On od početka tvrdi da je nevin, a poricao je i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. Tužiteljstvo ga je isprva teretila da je zapovijedao zločine, no optužnica je potom ublažena pa je osuđen jer svoje podređene u zločinima nije spriječio. 

Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac Zdravko Majerović kazao je da Merčepova odgovornost proizlazi upravo iz činjenice da je bio zapovjednik na terenu te da je, 'bez obzira na okolnosti agresivnog rata' imao prilike spriječiti nezakonita uhićenja, ubojstva i mučenja civila s kutinskog, pakračkog i zagrebačkog područja. 'Da ste reagirali na prve događaje... sve ovo se ne bi dogodilo i hrvatska povijest bi jedinim dijelom izgledala bitno drugačije. Ovako ste vašom pasivnošću i nerazumijevanjem zla koje vas okružuje, potpuno svjesno ostali na pogrešnoj strani povijesti Republike Hrvatske', kazao je sudac.

odao je i da su nedjela koja su počinili 10 do najviše 15 pripadnika Merčepove postrojbe, u odnosu na preko 300 pripadnika koji su kroz nju prošli, 'najniži oblik ljudskog postojanja i postupanja' te da nemaju nikakve veze s obranom domovine. U obrazloženju je spomenuto i ubojstvo zagrebačke obitelji Zec, koje je sudac poistovjetio sa zločinima neprijateljske strane.

'Merčepovci' su, prema tvrdnjama iz optužnice, na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.