Njemačka kancelarka Angela Merkel nada se da će njezini kršćanski demokrati (CDU) u nedjelju osvojiti dovoljno glasova da okončaju 'veliku koaliciju' sa socijaldemokratima (SPD) te da iduću vladu sastave s prirodnim saveznikom, poduzetnički orijentiranim slobodnim demokratima (FDP), a to priželjkuju i ekonomisti
Alternativa tomu je nastavak velike koalicije u kojoj je i bavarska Kršćanska socijalna unija (CSU), tradicionalni saveznik CDU-a (desni centar), no moguća su iako ne i izgledna druga vladajuća partnerstva. Država će manje zadirati u gospodarstvo formira li se poslije izbora koalicija desnog centra. Naprotiv, nastavak velike koalicije CDU/CSU i SPD donijet će i veću intervenciju države u tržišta, piše agencija Reuters. Gospodarski i financijski krugovi žele da Merkel uvjerljivo pobijedi u nedjelju na biralištima na koje je pozvano 62,2 milijuna njemačkih birača, jer drže da bi to bio idealan scenarij za njemačko gospodarstvo i financijska tržišta.
Naprotiv, 'velika koalicija donijela bi najgori scenarij i vjerojatan njezin učinak bilo bi novo razdoblje inercije za njemačku gospodarsku politiku, što bi bilo opasno', kaže ekonomist Carsten Brzeski za agenciju AFP. U Europskoj uniji prvo, u svijetu 5. po snazi, njemačko gospodarstvo je u 2008., ostvarilo rast BDP-a od samo samo 1 posto a za 2009. predviđa se negativna brojka (podaci prema The World Factbook CIA). Analitičari predviđaju da bi pobjedom CDU-a i FDP-a burzovni indeks DAX mogao doživjeti spektakularan rast.
Podsjećaju da je pobjeda Helmuta Kohla 1987., rezultirala skokom od 40 posto u 12 mjeseci poslije izbora, a pobjeda crveno-zelene koalicije 2002., srušila mu je u godinu dana vrijednost za 43,9 posto. No sve vrijednosti ipak ne slijede takav trend. Pobjeda Angele Merkel, koja u javnosti uživa ugled političarke vješte u vođenju gospodarstva, mogla bi donijeti snažan rast energetskom sektoru, jer CDU najavljuje da će produljiti životni vijek postojećih centrala. Prodaja većinskog dijela njemačkog Opela kanadskoj grupi Magna i njezinu ruskome partneru 15 dana prije izbora smatra se pobjedom kancelarke Merkel, ali Europska komisija svoj pravorijek o takvoj intervenciji izreći će tek poslije njemačkih izbora.
Agencija Reuters podsjeća na glavna postignuća i glavne neuspjehe lijevo-desnog partnerstva koje je vodilo Njemačku od 2005. godine.
Porezi
- Velika koalicija najviše je podigla poreznu stopu u poslijeratnoj Njemačkoj: za tri postotka (19 posto) povećala je PDV 2007.
- Stvorila je milijun radnih mjesta, ali zbog starenja stanovništva produljila je radni vijek sa 65 na 67 godina.
- Uravnotežila je proračunski deficit prije gospodarske krize 2008.
- Uvela je poreznu reformu kako bi pomogla tvrtkama i produljila trajanje isplate pomoći za nezaposlene čime je ublažila neke tržišne reforme koje je donijela prethodna vlada SPD-a i Zelenih. Minimalnu plaću propisala je za nove sektore gospodarstva.
Zdravstvena reforma; smatraju je najvećim neuspjehom jer je trebala smanjiti rastuće troškove i birokraciju. Međutim, Središnji zdravstveni fond, zadužen da prikuplja i distribuira doprinose od radnika prema zdravstvenim osiguranicima, stvorio je deficit veći od 3 milijarde eura.
Uspješna vanjska politika
- Na čelu s kancelarkom Merkel, koalicija je poboljšala odnose sa Sjedinjenim Državama, koji su bili teško narušeni zbog rata u Iraku.
- Merkel nije prezala kritički progovoriti o ljudskim pravima u Rusiji i Kini, a susretom s Dalaj lamom 2007., razljutila je službeni Peking.
- Na libanonsku obalu 2006., poslije izraelskog rata s Hezbolahom, Berlin je poslao svoje brodove, što je bila prva njemačka vojna intervencija na Bliskom istoku od Drugog svjetskog rata.
- Broj njemačkih vojnika u NATO-ovoj misiji u Afganistanu narastao je na 4.200, no Berlin se odupro pritiscima da svoje ljude pošalje na daleko opasniji jug te upravo pokušava više odgovornosti za sigurnost prebaciti na afganistanske snage sigurnosti.
- U Europskoj uniji Merkel je stekla velik ugled tijekom njemačkog predsjedanja. Zaslužna je što je EU preuzela obveze za borbu protiv klimatskih promjena, te za prihvaćanje reformskog ugovora EU kako bi se olakšalo odlučivanje u bloku.
Klimatske promjene
- Na summitu G8 (industrijski najrazvijenijih zemalja u 2007.) Merkel je zaslužna za pregovore o smanjenju emisija ugljičnog dioksida za 50 posto do 2050, što je bi uvod u ambiciozan ugovor u Italiji 2009.
- Koalicija je pokrenula u Njemačkoj pomoć za smanjenje emisija CO2 za 36 posto do 2020, na razinu iz 1990, a za cilj postavila ulaganje u obnovljive izvore energije.
Financijska kriza
- Financijska kriza teško je pogodila Njemačku i neke su je države kritizirale da presporo reagira. No koalicija je donijela dva stimulativna programa u ukupnoj vrijednosti od 81 milijardu eura i Njemačka je izišla iz recesije u drugom tromjesečju.
- Berlin je kritiziran da sporije od drugih vodećih gospodarstava pomaže bankama u krizi. Njemačka je uspostavila spasonosni fond od 500 milijardi eura kako bi povećala likvidnost.