Kombinacija ima mnogo, a posljednjih dana konzervativci iz CDU-a maksimalnim naporima žele SPD-u izbiti jednu mogućnost iz ruku. Naime snažno su pritisnuli kancelarskog kandidata socijaldemokrata (SPD) Olafa Scholza da prije parlamentarnih izbora, koji će se održati 26. rujna, jasno stavi do znanja hoće li surađivati ​s radikalno lijevom strankom Die Linke (Ljevica) u slučaju da dobije priliku sastaviti vladu.

Glavni kandidat CDU-a Armin Laschet poručio je, piše euractiv.com, da očekuje jasnu izjavu Scholza o tome hoće li ući u vladajuću koaliciju s Die Linke. Scholz dosad nije strogo isključio koalicijsku vladu koja uključuje krajnje lijevu stranku, za koju se općenito smatra da ima proruske, pa čak i antidemokratske elemente. Die Linke je stvorena 2007. godine fuzijom stranaka, među kojima je i direktna nasljednica istočnonjemačkih komunista, Partija demokratskog socijalizma.

'Die Linke je stranka kojoj nije dopušteno pripadati njemačkoj vladi', smatra Laschet. SPD je na nižoj razini već koalirao s Partijom demokratskog socijalizma te je osam godina nakon ujedinjenja ta stranka postala koalicijski partner SPD-a u pokrajini Mecklenburg - Zapadna Pomeranija, a još više prijepora izazvala je koalicija SPD-a i PDS-a 2002. u Berlinu, gradu koji je nekad bio podijeljen zidom.

Konzervativcima je jasno da se oklijevanjem otpisivanja mogućnosti ulaska krajnje ljevice u potencijalnu vladu socijaldemokrata i zelenih zapravo radi pritisak na liberale (FDP). Liberali su tradicionalni koalicijski partner konzervativaca, a kancelarka Angela Merkel rekla je da nikada neće ući u koaliciju s Die Linke. Također, krajnje desni AfD (Alternativa za Njemačku) nepoželjan je koalicijski partner svim strankama na njemačkoj političkoj sceni pa se ista špranca nastoji propisati i za krajnje lijevi spektar.

Merkel se otvoreno uključila u predizbornu kampanju ciljajući na Scholza i uspoređujući ga s radikalnom ljevicom, koja je nedavno izazvala kritike zbog glasanja protiv evakuacije njemačke vojske iz Afganistana. Stranka je poznata po 'militantnom pacifizmu' i shodno tome želi raspustiti NATO.

Ovo je prvi put da jedan odlazeći kancelar, u ovom slučaju kancelarka, govori tako jasno u izbornoj kampanji u periodu u kojem njezina konzervativna koalicija CSU/CDU posrće u anketama pred izbore.

Prema najnovijem istraživanju Insa za Bild TV, socijaldemokrati (SPD) vode u utrci s 25 posto, a slijede ih konzervativci (CDU/CSU) s 20 posto. Zeleni su na 16,5 posto, a protržišno orijentirani liberali FDP imaju 13,5 posto podrške. Krajnje desni AfD i krajnje lijevi Die Linke su na 11, odnosno sedam posto.

Prema Reutersu, ove brojke povećavaju šanse za koalicijsku vladu na lijevoj strani.

Njemački konzervativci optužuju Die Linke da je proruski orijentirana stranka, no nedavno je ostatak Europe kritizirao CDU i SPD zbog koketiranja s Rusijom, posebno zbog inzistiranja na dovršetku izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2. Kontroverzni plinovod izazvao je razdor između Die Linke i Zelenih, što bi mogao biti problem pri nekoj budućoj suradnji.

U rujnu 2020. zastupnička skupina Zelenih podnijela je prijedlog kojim se poziva savezna vlada da se odmah distancira od projekta plinovoda i spriječi njegov završetak, što je postalo temeljni zahtjev njihove trenutne izborne kampanje.

Spomenimo to da je prvi plinovod Sjeverni tok potpisao bivši SPD-ov kancelar Gerhard Schröder te je nakon mandata postao glavni izvršni direktor ruskog Gazproma.