Prema navodnom dogovoru, Europa bi za priznanje Krima u sastavu Rusije dobila sigurnu opskrbu ruskim plinom.

Osnovni cilj tajnog mirovnog plana je, kako tvrdi list, stabilizacija ukrajinske granice i osiguranje snažnih ekonomskih poticaja financijski osiromašenoj Ukrajini, naročito putem novog energetskog sporazuma koji bi osigurao opskrbu plinom Ukrajine i Europe.

Kontroverzni plan predviđa najprije da međunarodna zajednica prizna nezavisnost Krima i njegovo pripajanje Rusiji, što bi neke članice Ujedinjenih naroda teško prihvatile.

Izvori bliski tajnim pregovorima kancelarke i ruskog predsjednika navode da bi u slučaju postignutog dogovora Rusija morala odmah povući svoju financijsku i vojnu pomoć proruskim snagama na istoku Ukrajine.

Istovremeno, Ukrajina bi morala odustati od članstva u savezu NATO. Rusija bi zauzvrat prestala blokirati ili se miješati u nove trgovinske odnose između Ukrajine i Europske unije.

Ukrajinci bi također dobili novi dugoročni sporazum s Gazpromom o budućim isporukama plina, a Moskva bi isplatila odštetu Ukrajini od milijardu dolara zbog gubitka rente koju je Rusija plaćala Kijevu dok su njene snage bile stacionirane na Krimu i u Sevastopolju.

Ovi pokušaji njemačke kancelarke da posreduje između Putina i ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka obustavljeni su nakon obaranja malezijskog aviona MH17 na istoku Ukrajine, piše Independent.

Ali dobro upućeni izvori jučer su za britanski list rekli da je 'njemački mirovni plan još uvijek na stolu' i da se očekuje da će pregovori biti nastavljeni nakon okončanja istrage o uzroku pada aviona u kojem je poginulo 298 ljudi.

Glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da nema saznanja da se vode bilo kakvi pregovori i dodao da je malo vjerojatno da bi SAD ili Britanija pristali priznati Krim u sastavu Rusije.

U njemačkoj ambasadi u Londonu također nitko nije želio komentirati ove navode, dodaje britanski list.