Za CDU/CSU 42,3 posto, 25,7 posto za SPD, 4,5 posto za liberalni FDP, 8,6 posto za tvrdu ljevicu Die Linke, 8,1 posto za Zelene i 4,9 posto glasova za novoosnovanu i euroskeptičnu AfD (Alternativa za Njemačku).

Tako po izlaznim anketama ZDF-a glase prvi neslužbeni rezultati ovih izbora za Bundestag, koji se odlikuju i po nešto višoj izlaznosti u odnosu na negativni povijesni rekord od prije četiri godine, pa je za zastupnike u Bundestagu ovoga puta glasalo oko 73 posto elektorata. No među njima je jasno odlučeno da Angela Merkel ostaje kancelarka najmoćnije europske države još četiri godine, dok će se tek saznati hoće li to ovoga puta, u trećem pokušaju, uspjeti bez koalicije, s obzirom na to da se CDU/CSU – zahvaljujući kombiniranom izbornom sustavu u kojem ne manjka začkoljica – mogu nadati apsolutnoj većini u Bundestagu. To će se znati tek sutra, no danas je već posve jasno da je Angela Merkel neupitna i uvjerljiva pobjednica ovih izbora.

Trijumf 'kraljice Europe'

Dakle, među dobitnike na prvo mjesto (a zašto ne i drugo i treće?) pripada nova-stara njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se ovim rezultatom potvrdila kao najuspješnija demokratska političarska suvremene Europe. Dok je drugim europskim premijerima i predsjednicima kriza eura uništila političku karijeru (dovoljno je sjetiti se Zapatera, Sarkozyja, Papandreoua, Berlusconija i mnogih drugih koji su izgubili vlast), Merkel je samo dobivala na popularnosti među njemačkim biračima te je već nekoliko godina najpopularnija političarka u državi. Time je bila obilježena i cijela predizborna kampanja CDU, koja je prikazivala samo Merkel, isticala samo Merkel i računala samo na popularnost Merkel, 'kraljice Europe' kako ju je prozvao The Economist. 

Stoga ovaj fantastični ishod izbora, koji bi mogao rezultirati apsolutnom većinom za CDU/CSU (što se zadnji put desilo pedesetih godina prošlog stoljeća u eri Konrada Adenauera), treba prvenstveno računati kao osobni uspjeh Angele Merkel, koja si je osigurala mjesto u udžbenicima povijesti. Nekad zvana 'Kohlova djevojčica', Merkel sada ima šansu nadmašiti i svojeg nekadašnjeg mentora.

Dobitnik izbora svakako je i CDU, stranka Angele Merkel ili 'društvo jednog lica', kako će reći cinici. Ipak, još veći je uspjeh sestrinske stranke iz Bavarske CSU, koja je prošle nedjelje na pokrajinskim izborima osvojila apsolutno većinu, a danas dobila više od 50 posto glasova u izborima za Bundestag. Nema sumnje da će formalno najbliži suradnik Merkel kao predsjednice CDU, a to je predsjednik CSU i bavarski premijer Horst Seehofer, biti u sljedećem kancelarskom mandatu najveće smetalo.

Među dobitnike izbora za Bundestag treba još ubrojiti novu stranku Alternativa za Njemačku (AfD), koja po trenutnim rezultatima ostaje izvan parlamenta s 0,1 posto glasova ispod izbornog praga, ali i dalje ima šansu dobitni vlastitu frakciju. Bilo kako bilo, konzervativni euroskeptici su u roku od šest mjeseci uspjeli artikulirati koherentnu politiku protiv spašavanja eurozone i pozvali na povratak njemačkoj marki, te ih ubuduće treba računati među ozbiljnu opoziciju.

Povijesni krah liberalnog FDP-a

Ako je dobitnika malo, među gubitnicima je gužva, no nesumnjivo su najveći liberali iz FDP-a. Stranka koja je prije četiri godine ušla u vladu s 14 posto glasova, sada je ostala ispod izbornog praga s ponižavajućih 4,5 posto. FDP je tako prvi put nakon Drugog svjetskog rata vanparlamentarna opozicija, što nije uspjelo spriječiti ni ponižavajuće moljakanje demokršćanskih glasača u posljednjem tjednu kampanje, od kojih se tražilo da glasaju za liberale kako bi Merkel imala omiljenog koalicijskog partnera. Nema sumnje da će u FDP-u uskoro uslijediti brojne ostavke i traženje novog političkog puta, jer su ih četiri godine na vlasti dovele do spektakularno ponižavajućeg kraha.

Socijaldemokratski kandidat za kancelara Peer Steinbrueck se, pak, večeras može samo radovati što je FDP tako propao da se njegov neuspjeh ne čini toliko strašnim. Iako je SPD ovoga puta dobio 25 posto glasova, što je 2,5 posto više u odnosu na debakl s prošlih izbora, jasno je da socijaldemokrati više baš i nisu Volkspartei, odnosno stranka koja okuplja široke slojeve naroda te je rezultatski razmak između njih i CDU u odnosu na prošle izbore postao još veći. Steinbrueck će ostati upamćen kao kandidat koji je zaredao seriju gafova, a ključni moment njegove kampanje je fotografija na kojoj potencijalni kancelar prominentno pokazuje svoj srednji prst.

Poraz SPD-a, Zelenih, Ljevice i Pirata

SPD je, pak, u novoj krizi, koju bi ulazak u moguću veliku koaliciju s Merkel – ako CDU ne osvoji apsolutno većinu – stranku vjerojatno još više uništio. Doduše, ni u četiri godine opozicije se sami sa sobom nisu uspjeli dogovoriti kakvu politiku nude biračima, pa je lijevo usmjereni program stranke zastupao poznati gospodarski liberal.

Među gubitnicima se neupitno nalaze i Zeleni, koji su dobili oko osam posto glasova, dakle 2,5 manje nego prije četiri godine. Neuspjeh je time veći jer su Zeleni još prije godinu dana u anketama dobivali više od 20 posto podrške, no loše vođena predizborna kampanja i dvoje blijedih kandidata na čelu (Juergen Trittin i Katrin Goering-Eckhardt), kao i stari pedofilski skandal, doveli su do značajnog gubitka podrške. Lošiji rezultat od prije četiri godine ostvarila je i socijalistička stranka Die Linke, izgubivši oko tri posto glasova te ih se također vrijedi staviti među gubitnike.

A na samom kraju gubitničke kolone nalazi se Piratska stranka, sa 2,2 posto dobivenih glasova, koja se nije ni približila izbornom pragu. S obzirom na to da su prije dvije-tri godine ulazili u pokrajinske parlamente s osam posto glasova te bili proglašavani novom zvijezdom njemačkog političkog neba, činjenica da Pirati nisu uspjeli poantirati u kampanji na temama poput američkog špijuniranja interneta govori da za ozbiljnu politiku nisu zreli.