Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u ponedjeljak navečer da je hrvatsko-slovenski granični spor postojao i kad je Slovenija ulazila u EU, ocijenivši da Slovenija nije problem Hrvatske već je ona problem Europske unije
ZAGREB - "Isti granični spor koji Hrvatska ima s Slovenijom, Slovenija je imala s nama i kad je ona ulazila u EU. Prema tome treba malo i principijelnosti", kazao je predsjednik Mesić odgovarajući na upit studenata nakon predavanja studentima 3. godine Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu o temi "Hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti i međunarodni položaj Republike Hrvatske".
"Slovenija nije problem Hrvatske već je ona problem Europske unije. Neka Europska unija o tome vodi računa", rekao je Mesić.
Istaknuo je da Hrvatska ne može prihvatiti slovenski zahtjev da cijeli Piranski zaljev pripadne Sloveniji te dodao kako je Badinterova komisija decidirano rekla da granice bivših jugoslavenskih republika postaju granice novostvorenih država.
Smatra da se hrvatsko-slovenski granični problem može riješiti arbitražom Međunarodnog suda pravde u Haagu (ICJ), ali da to Slovenija ne prihvaća. Mesić vjeruje da će na kraju biti nađeno rješenje ili da se "spor jednostavno 'zamrzne' kao što ga imamo 'zamrznutog' s Crnom Gorom".
Podsjećajući na kraj Drugoga svjetskog rata, kada je bilo izvjesno da će sile osovine izgubiti rat, Mesić je kazao da su tada partizanske postrojbe 'u stopu' pratile njemačke i kvislinške postrojbe u povlačenju, te da su se između njih još vodile žestoke bitke. "Slovenske partizanske jedinice su se orijentirale prema austrijskoj granici, a hrvatske jedinice su vodile teške bitke u Istri sve do Trsta i osvojile Trst", rekao je te dodao da su hrvatske partizanske postrojbe oslobodile i prostor koji danas pripada Sloveniji. "Da hrvatske jedinice nisu oslobodile taj prostor, danas bi Slovenija gledala s jedno dvadeset kilometara more", smatra Mesić.
Upitan koliko je Hrvatska blizu EU-u, Mesić je rekao kako vjeruje da će Hrvatska u ovoj godini završiti s potrebnim reformama da bi 2010. godine mogli postati članica EU-a.
Na pitanje što su hrvatske komparativne prednosti u međunarodnim odnosima, Mesić je ocijenio da su to hrvatski geopolitički položaj i njezina principijelnost u vanjskoj politici. Naglasio je da je Hrvatska pokazala svoju principijelnost u vanjskoj politici te da je stoga i izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.
Upitan koja je iskustva Hrvatska dobila predsjedanjem VS UN-a, Mesić je kazao da je Hrvatska za svoje predsjedanje izabrala temu globalnog terorizma, jer je on globalni izazov. "On je neosporno opasnost čitavog svijeta, jer bez obzira gdje se teroristički čin dogodi on se odražava na čitav svijet", rekao je.
Ističe da terorizam nema opravdanja, jer on ne napada institucije i predstavnike institucija, već on napada ljude. Mesić drži da nije dovoljna samo borba protiv terorističkih grupa ili pojedinaca, već se mora riješiti okružje zbog kojeg terorizam nastaje. "Mora se riješiti siromaštvo", istaknuo je.
Mesić je tijekom predavanja istaknuo da su hrvatski primarni ciljevi ulazak u NATO i EU. "Mi si ne možemo priuštiti luksuz da ostanemo izvan EU-a, ali ni EU si ne može priuštiti da Hrvatsku ne uključi u svoje redove", drži Mesić. Naglasio je da je hrvatski europski put put mira i razvoja te je "hrvatski interes da se u njega uključimo kao ravnopravni sudionici".