Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je na kraju službenog posjeta Kubi izrazio zadovoljstvo rezultatima posjeta i razgovora s najvišim kubanskim dužnosnicima, kao i nadu da će se politička volja za unapređenjem bilateralnih odnosa pretvoriti u 'konkretne programe i projekte'
Predsjednik Mesić u petak poslijepodne po lokalnom vremenu sastao se s predsjednikom kubanske Nacionalne skupštine Ricardom Alarconom de Quesadom, s kojim je razgovarao o jačanju suradnje dviju zemalja, posebno parlamentarne suradnje, doznaje se iz hrvatskog izaslanstva.
Najavljen je i posjet Kubi predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića. Mesić i Alarcon razgovarali su i o pitanjima iz međunarodnih odnosa, osobito o gospodarskoj krizi.
Mesić se u u četvrtak u Palači revolucije u Havani sastao s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom, pri čemu je obostrano pozdravljen napredak bilateralnih odnosa, te potvrđena spremnost da se iskoriste mogućnosti njihova daljnjeg unapređenja, posebno na planu gospodarske suradnje i trgovinske razmjene.
Predsjednik Mesić u petak jreu posebnoj izjavi nazvao povijesnim svoj prvi službeni posjet Kubi koji je ujedno i prvi posjet jednog europskog državnika nakon niza godina, te je kazao kako će biti zadovoljan ako on pridonese približavanju Europe i Kube.
Ukazujući na posebnosti i razlike društvenog i gospodarskog sustava na Kubi u odnosu na europske zemlje, Mesić je istaknuo kako 'svaki narod ima pravo odrediti kako će živjeti, ima pravo od drugih očekivati poštovanje i uvažavanje svojih specifičnosti, ali nema toga sustava koji bi mogao preživjeti ako ga narod neće'.
Predsjednik Mesić također je izrazio nadu da će 'blokadi Kube koja je traje desetljećima napokon doći kraj', što u izvješćima ističu kubanski mediji, kao i činjenicu da Hrvatska od 1997. u Općoj skupštini UN-u glasuje za rezoluciju kojom se traži ukidanje embarga SAD-a protiv Kube.
'Bilo bi to u interesu i Kube i ovoga dijela svijeta, a siguran sam da bi omogućilo Kubi da bez suvišnih opterećenja preuzme konstruktivnu ulogu i na široj međunarodnoj sceni', rekao je Mesić.
Administracija Baracka Obame posljednjih je mjeseci poduzela više koraka prema poboljšanju odnosa s Kubom, dopustivši Amerikancima kubanskog podrijetla posjete i slanje novca rođacima. Potaknuta je obnova poštanskog prometa, ali je ukidanje embarga SAD uvjetovao oslobađanjem političkih zatvorenika i poštovanjem ljudskih prava i građanskih sloboda na Kubi.
Predsjednik Mesić istaknuo je i da njegov posjet treba pridonijeti "uspostavi sadržajnih odnosa na svim područjima na kojima Hrvatska i Kuba za to imaju interesa", te oživljavanju odnosa s Kubom koji su postojali dok je Hrvatska bila dio jugoslavenske federacije.
"Razgovori koji su maločas završeni daju osnove za očekivanja da će se upravo to i ostvariti. Mi radimo na stvaranju i upotpunjavanju pravnoga okvira za suradnju u cijelom nizu područja.(...) Za jedan posjet, a povrh toga i za prvi posjet, sasvim solidna bilanca", ocijenio je hrvatski predsjednik.
Politička volja da se bilateralni odnosi unapređuju, po njegovim se riječima mora u mjesecima i godinama koje dolaze pretočiti u konkretne programe i projekte, za što potencijal nedvojbeno postoji.
Mesić je izrazio očekivanje da će njegov nasljednik na dužnosti hrvatskog predsjednika "biti netko tko shvaća potrebu i važnost suradnje s izvaneuropskim zemljama, sa zemljama tzv. Trećeg svijeta". Pritom je ukazao na važnost te suradnje na multilateralnom planu, prvenstveno u Ujedinjenim narodima, gdje je Hrvatska 2007. izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a upravo zahvaljujući glasovima tih zemalja.
Nakon posjeta Kubi, predsjednik Mesić idući će tjedan voditi hrvatsko izaslanstvo na 64. godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku.