Anto Rajkovača, kojeg je Vlada odlučila razriješiti nakon što je problematizirao objavu dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika, odlučio je otkupiti MUP-ov stan od 83,81 m2 u širem centru Zagreba, čiji najam plaća državi 303 kune mjesečno. Procjena tržišne vrijednosti stana je u tijeku, potvrđeno je tportalu u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a Rajkovača ga može otkupiti po navedenim povlaštenim uvjetima.

Predmetna nekretnina na Vrbiku, jedan od ukupno 417 stanova u fondu Ministarstva unutarnjih poslova, uskoro bi tako i formalno trebala prijeći u Rajkovačine ruke. Nakon godina plaćanja simbolične stanarine on sad može i otkupiti stan po povlaštenim uvjetima - neovisno o tome što ga je Vlada, zajedno s Dubravkom Dolenc, osudila na svojevrstan nečasni otpust iz AZOP-a iako ovaj dvojac zapravo nije naložio uklanjanje imovinskih kartica s mrežnih stranica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. No slučaj Rajkovača, u kojemu je Vlada odlučila žrtvovati svog Pedra bez presude i bez obrazloženja, ali taj naum istovremeno ne provodi u djelo, upravo je dobio novi obris u kojemu se zrcali trulež državnog aparata.

Povlašteni najmoprimci/kupci i građani 'vulgaris'

Tržišnu vrijednost MUP-ovog stana utvrđuje ovlašteni sudski vještak, no kamate su fiksirane na četiri posto - istina, nešto su nepovoljnije od HBOR-ovih kredita s tri posto kamate, ali još uvijek oko dva posto manje od kamata na stambene kredite kakvi se nude građanima 'vulgaris' na kreditnom tržištu. Inače, ni HBOR-ovi povlašteni krediti još uvijek nisu ukinuti: o njima će se, temeljem zatraženih analiza, tek odlučivati na sjednici Nadzornog odbora banke u četvrtak. U međuvremenu, doznajemo od članova NO-a, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naložio je da se takvi krediti ne odobravaju.

Iz MUP-ove Službe za odnose s javnošću poručuju da je Rajkovača podnio zahtjev za kupnju stana u zadanom roku, temeljem Vladine Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH iz 2011. Iz DUUDI-ja pak odgovaraju da Rajkovača kupuje stan po uvjetima iz naknadne Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH iz 2013. Kako bilo; obje odluke predviđaju fiksnu kamatu od četiri posto godišnje, pri čemu je DUUDI kao prodavatelj - iznimno to može biti i Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje - dužan vrijednost mjesečne rate vezati uz euro, o čemu bi što imao reći guverner HNB-a Boris Vujčić, ali i ministar financija Boris Lalovac, koji je nedavno najavio moguće donošenje posebnog zakona o stambenom kreditiranju, uz zabranu takvog financiranja u stranim valutama.

Cijena stana se ne smije znati?!

Razlike između dviju Vladinih odluka su u rokovima predaje zahtjeva - u prvom slučaju, radi se o 31. prosinca 2012, a u drugom o 30. lipnja 2014. - kao i u novom načinu izračuna kupoprodajne cijene, koji je onemogućio nerealno niske cijene, prema kojima bi uslijed velike amortizacije u slučaju starih zgrada, primjerice, stan od 48 m2 u centru Zagreba, u Jurišićevoj ulici, bio prodan za 2.182 kune. Nova cijena, obročnim načinom plaćanja, iznosila bi oko 240.000 kuna, plus pripadajuća ugovorena kamata, navela je Vlada u obrazloženju Odluke iz 2013.

U DUUDI-ju tvrde da procjena tržišne vrijednosti stana od 83,81 m2 na Vrbiku, koju utvrđuje ovlašteni sudski vještak, još uvijek traje. No ujedno su poručili da se otkupna cijena može doznati samo uz suglasnost osobe koja ga otkupljuje, i to zato što se iz cijene navodno mogu rekonstruirati osobni podaci zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Među podacima koji krše privatnost imala bi biti i lokacija stana, čiju adresu iz tog razloga ne navodimo. Uz prosječnu cijenu stanova na Vrbiku nekretnina takve veličine danas bi koštala oko 136.000 eura, što znači da bi uz 15 posto popusta Rajkovača 'ušparao' više od 20 tisuća eura. No takav je izračun tržišne cijene u ovom slučaju nerealan, jer nije riječ o zgradi iz doba Jugoslavije, već o jednoj od atraktivnijih gradnji na Vrbiku, podignutoj početkom 90-ih. Moguće je međutim da hrvatska javnost nikad neće znati koliko će država uprihoditi prodajom te imovine ukoliko sam Rajkovača ne prelomi to da njegovo pravo na privatnost ne nadilazi pravo građana da znaju kako se upravlja državnom imovinom.

Misteriozno useljenje

U pozadini procesa kupoprodaje MUP-ovog stana iskrsnulo je i pitanje kako se Rajkovača uopće uselio u njega. Riječ je, podsjetimo, o diplomiranom kriminalistu koji je pod ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem u vladi premijera Ivice Račana bio načelnik Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala. Potom je radio u državnoj tvrtki AKD Zaštita, a ravnateljem AZOP-a imenovao ga je Sabor - koji ga jedini može i razriješiti - 2014.

U AZOP-u navode da Rajkovača živi u MUP-ovom stanu od 1. siječnja 1995. temeljem ugovora o najmu stana i aneksa ugovora potpisanog 28. studenog 2012. No prema prvom odgovoru MUP-a, spomenuti je stan dan Rajkovači u najam 2002.

'Osobi koju navodite u upitu Odlukom Povjerenstva za rješavanje stambenih pitanja zaposlenika MUP-a od 10. srpnja 2002. dodijeljen je u najam stan iz stambenog fonda Ministarstva unutarnjih poslova RH u Zagrebu, površine 83,81 m2, dok se pravomoćno ne okonča sudski postupak koji se u vezi toga stana vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.

Nakon pravomoćnog okončanja navedenog sudskog postupka u korist Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, osobi koju navodite u upitu je isti stan dodijeljen na neodređeno vrijeme odlukom Povjerenstva za rješavanje stambenih pitanja zaposlenika MUP-a od 14. listopada 2010', stoji u odgovoru MUP-a.

Tek nakon dodatnog upita, o tome temeljem čega se Rajkovača uselio u stan i živio u njemu godinama prije 2002, MUP navodi da je Komisija za rješavanje stambenih potreba djelatnika MUP-a u prosincu 1994. 'donijela Rješenje o privremenom korištenju stana, kojim se predmetni stan daje na privremeno korištenje'. Pitanje s kim se MUP borio za vlasništvo nad stanom ostalo je bez odgovora jer u Ministarstvu nisu u mogućnosti davati podatke o identitetu stranaka u postupcima pred sudovima.