'Onaj narod koji ima svoju povijest ne može se izbrisati s lica zemlje, kao što su to neki pokušali', istaknula je Grabar-Kitarović i dodala kako je posebno ponosna na hrvatske branitelje, sve one koji su dali svoje živote, svoje zdravlje, svoju mladost, za našu hrvatsku domovinu. Izrazila je i posebnu zahvalnost obiteljima poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kako branitelja tako i civilnih žrtava, kao i na strpljenju svih ovih godina, na svemu onome što su prošli i što dalje podupiru i rade na dobrobit Hrvatske.

'Knin, Oluja i brojni hrvatski branitelji nisu samo dio slavne hrvatske povijest, oni su živa baština, vrijednost na kojoj se i danas, 20 godina nakon veličanstvene oslobodilačke operacije temelji suvremena Republika Hrvatska', istaknula je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na sam muzej 'Oluja 95' za koji smatra da je 'realan, dokumentiran, stručno i znanstveno argumentiran pregled događaja koji su prethodili borbi za slobodu, sliku o Domovinskome ratu i samoj vojno redarstvenoj operaciji 'Oluja', kao i o međunarodnome kontekstu toga vremena'. Zahvalila je pritom brojnim braniteljima i njihovim udrugama, ali i ustanovama koje su sačuvale brojne eksponate i dale ih na obradu i daljnje čuvanje, a posebno priznanje je odala autorima postava muzeja koji su, smatra, ' približili i život običnog čovjeka u tim teškim danima okupacije, ali i danima ponosa i slave'.

'Uloga naših zapovjednika i vrhovnog zapovjednika, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, prikazana je dostojanstveno te je tako ovaj mali, ali sadržajem iznimno bogat i značajan muzej učinila nezaobilaznim mjestom za svakog hrvatskog učenika, studenta, hrvatskog građanina, zaključila je Grabar-Kitarović i dodala da će strani posjetitelji na najboljemu mjestu, u utvrdi hrvatskih vladara, moći vidjeti kako se stvarala suvremena Hrvatska.

Zadaća postava muzeja 'Oluja 95' je ne samo informirati i educirati o Domovinskom ratu sadašnje i buduće naraštaje, nego i, pored ostalog, odati priznanje i zahvalnost svim sudionicima Domovinskog rata cijeneći svačiji doprinos pri tome. U tom cilju muzej prikazuje sedam povezanih cjelina: stvaranja suverene Republike Hrvatske, pobuna i agresija na RH, prognanici, mirovne inicijative i apeli za mir, oslobodilačke pothvati i operacije uoči Oluje, sama Oluja koja je dodatno razrađena u pet cjelina te slava pobjede.

Postav ima 254 eksponata, prikazanih na površini od gotovo 300 metara četvornih na dvije etaže, a na projektu u kojem je, u većoj ili manjoj mjeri, sudjelovalo više od 10 muzejskih ustanova i dvije braniteljske udruge, angažirano je 50-ak osoba. Zgrada i postav su završeni za nešto više od četiri mjeseca, a vrijednost projekta iznosi 4,8 milijuna kuna.

Ministarstvo kulture odobrilo je tri milijuna kuna, a razliku do vrijednosti projekta pokrivaju Grad Knin, Ministarstvo branitelja i Županija šibensko kninska te će u drugoj fazi postava biti implementiran i digitalni oblik prikazivanja. Za scenarij postava zaslužni su Manda Zelić, Zvonimir Jelić, Lana Kovačić, Željko Kovačić, a recenzenti su Ante Nazor, Nataša Mataušić i Davor Marijan dok su za projekt postava i vizualni identitet zaslužni Lana Kovačić i Željko Kovačić.