Premda je od 1,36 milijuna hrvatskih radnika u ovim sindikatima okupljeno tek njih četrdesetak posto, očekuje se ogroman odaziv na sindikalno izjašnjavanje jer će, kako nam je potvrđeno, listići o mogućem štrajku biti ponuđeni i nečlanovima.

'Rijetki su trenuci kada sindikalni pokret djeluje potpuno organizirano i zajednički, a to je obično onda kada kap prelije čašu. To se danas događa. Želimo provjeriti spremnost zaposlenih na sudjelovanje u sindikalnim akcijama ako Vlada ne odustane od svojih štetnih rješenja, a generalni štrajk očito je jedini mogući odgovor', objašnjava započeto dvodnevno izjašnjavanje predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević

'Postojeće radno zakonodavstvo je potpuno usklađeno s Europskom unijom i ne treba ga mijenjati, niti je prepreka investicijama, a to je potvrdio potpredsjednik Vlade Slavko Linić kada je kazao da nema potrebe dodatno labaviti proceduru za dobivanje otkaza. On je član Vlade jednako kao i Mirando Mrsić, pa zašto onda ministar rada inzistira na štetnim rješenjima? Nije mi jasno otkud disonantni tonovi?', pita se Matijašević.

Dobar odaziv na izjašnjavanju o štrajku sindikatima bi bio veliki adut u očekivanim pregovorima s Vladom, gdje prije svega žele srušiti odredbu Zakona o radu po kojoj poslodavci samostalno uređuju radno vrijeme tijekom tjedna, i to veće od zakonom dopuštenih '40 + 8' sati.

'I dosad je u svim konkretnim slučajevima, posebno u realnom sektoru, dolazilo do preraspodjele radnog vremena u dogovoru poslodavaca i sindikata. To treba prepustiti njihovom sporazumu jer je i dosad štimalo, nema razloga da se država tu upliće', smatra Matijašević. U ZOR-u im je sporna i nova procedura za davanje poslovno uvjetovanih otkaza, a posebno štetnim smatraju prijedlog Zakona o povremenim poslovima.

'Radnicima bi bilo omogućeno da putem vaučera rade na jedan ili dva sata dnevno, a u stvarnosti se otvara vrata najprizemnijim robovlasničkim odnosima koji su vladali prije više od stotinu godina. I tko će kontrolirati poštuje li se ovaj zakon? Možda Državni inspektorat, kojem su dokinuli neovisnost i razjurili ga prema nekoliko ministarstava?', kaže predsjednik HURS-a. Naglašava da su osim svih velikih sindikalnih središnjica protiv ovog zakona bili i poslodavci, jer su shvatili da bi otvorio put nelojalnoj konkurenciji.

'Zašto Vlada mijenja ove zakone? Zato što nije u stanju uhvatiti se ukoštac s istinskim problemima, a to su pravna i porezna nesigurnost. Pravda nije dostupna običnim ljudima, a nemamo ni kontrolne mehanizme za provedbu zakona', smatra Matijašević.

Na pitanje tportala potvrđuje da je jedan od istinskih problema hrvatske ekonomije - javni sektor, koji je 'preglomazan i nepodnošljiv, ne omogućava ni proizvodnju ni izvoz'. No, za razliku od Zakona o radu, nema nikakvih naznaka da će se mijenjati Zakon o državnim službenicima ili Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj samoupravi.