'U dijalogu kojem stremimo znalo je biti i nekih nesporazuma i gluhih kanala pa, ako ih je bilo, a naročito s Katoličkom crkvom, onda ja osobno, u ime stranke, preuzimam odgovornost za to i učinit ćemo sve da se dijalog nastavi', poručio je Milanović, s okruglog stola što ga je SDP-ov Savjet za ljudska prava, civilno društvo i pravni sustav upriličio u povodu Dana vjerskih sloboda.

Milanović je naglasio kako je SDP, kao velika stranka, stranka svih hrvatskih građana, koja je svjesna da velik dio njezinih članova i birača, kao i većinu u hrvatskom društvu uopće, čine upravo vjernici.

'Ako je bilo nekih nesporazuma, ako je bilo pogrešnih tumačenja politike i svjetonazora SDP-a, onda ja kao predsjednik stranke preuzimam odgovornost za to. Od danas ih više definitivno neće biti', poručio je Milanović, koji je današnji okrugli stol nazvao 'simboličkim otvaranjem dijaloga'.

Na dijalog je pozvao i katolički teolog Ivan Grubišić, koji je poručio kako bi se različite konfesije trebale okupiti oko duhovnosti, a ljude vrednovati po moralnom habitusu.

Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israela Kotel Da Don upozorio je da zakonodavac često ne vodi računa o potrebama vjerskih zajednica, navodeći da je s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice Šefkom Omerbašićem u posljednji tren u Zakon o poljoprivredi uspio progurati odredbu po kojoj se obredno klanje smatra izuzetkom i na njega se ne primjenjuje obveza omamljivanja životinja.

Superintendent Protestantske reformirane crkve Jasmin Milić požalio se, pak, na diskriminaciju, ustvrdivši da tajnik Vladine Komisija za odnose s vjerskim zajednicama često daje neutemeljene preporuke, pa njegova zajednica, iako je riječ o najstarijoj reformističkoj crkvi u Hrvatskoj, ne može sklopiti ugovor s Vladom.

'Iako sam osobno protiv vjeronauka u školi, želim da moja djeca imaju ista prava kao i druga', rekao je Milić, koji se požalio da članovima njegove crkve država ne priznaje brakove, te da zajednica ne može povući novac iz državnog proračuna namijenjen vjerskim zajednicama.

Požalio se i na, kako je rekao, neodgovoran medijski tretman rata u Gazi, ističući da to nije bio rat između Židova i Muslimana, kako se željelo prikazati.

Islamski teolog Mirza Mešić založio se, pak, za sustavnu edukaciju o islamu, jer u društvu vladaju predrasude da je ta vjera kroz povijest širena silom te da su muslimani teroristi. Hrvatsku je istaknuo kao primjer odnosa moderne europske države prema islamu, ali i primjer odnosa islamske zajednice prema europskim vrednotama.