U razgovoru Milanovića i Barrosa dogovoreno je da se nastave napori kako bi se pronašlo rješenje za izlaz iz te situacije, rekla je glasnogovornica EK-a Pia Ahrenkilde Hansen.

Prema Vladinu 'non-paperu', Banski dvori su očekivali da će se problem oko uhidbenog naloga riješiti kroz preporuke i sugestije Komisije, a ne postupcima koji se nikada nisu koristili protiv neke članice Unije za tu vrstu neusklađenosti.

'Iako je Komisija imala jednake ovlasti i pravne instrumente na raspolaganju, čini se da u gotovo identičnoj pravnoj situaciji (Češke i Slovenije) Komisija nije naišla na ozbiljne nedostatke koji bi postojali u ovim slučajevima', navodi se u pismu.

'Sve je završilo na sustavnoj kritici i pritiscima koji su rezultirali time da su Češka i Slovenija promijenile svoju legislativu kako bi osigurale usklađenost s europskim uhidbenim nalogom', kažu u hrvatskoj Vladi, koja ni nakon višemjesečnih pritisaka EK-a nije izmijenila sporni zakon.

Naglašavajući zabrinutost da bi jedna od mjera mogla biti uskraćivanje novca za pristup Hrvatske schengenskom prostoru, Vlada u pismu Komisiji tvrdi da se sankcije ne mogu primjenjivati na 'Schengen facility', jer to ne spada u područje odnosa između Hrvatske i država članica kao što je predviđeno člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora.

Banski dvori također odbacuju 'vrlo opasne i otvorene optužbe' da Hrvatska štiti ubojice iz komunističkog razdoblja i insinuacije o postojanju zločinačke namjere dijela Vlade da 'štiti gnusne ubojice'.

U Komisijinim predloženim mjerama stoji kako 'postoji više od 20 zahtjeva iz područja europskog uhidbenog naloga koje Hrvatska ne namjerava ispuniti, a posebno zahtjeve za premještaj navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata i osoba koje su bile kritičari jugoslavenskog režima u 80-ima', čime se insinuira zločinačka namjera dijela hrvatske Vlade da štiti gnusne ubojice. Ništa ne može biti dalje od istine', kaže se u 'non-paperu'.

U Vladi pojašnjavaju kako baš zbog toga da bi se zločinci izveli pred lice pravde, u Hrvatskoj ili bilo kojoj članici Unije, Hrvatska želi ukinuti statut ograničenja za politička ubojstva, što se može učiniti samo izmjenama Ustava.

'I to je razlog zašto je predloženi datum stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakonodavstva 15. srpnja 2014. Samo na taj način procesuiranje političkih atentatora može biti osigurano', stoji u pismu.

Vraćajući se na početak priče o tzv. 'lex Perković', u Vladi kažu da su zajedno s Hrvatskim saborom bili uvjereni da za izmjene zakona postoji zakonska mogućnost i političko opravdanje, ali priznaju da je odluka bila temeljena na pogrešnom prijevodu članka 32. službenog teksta Okvirnog ugovora na hrvatskom jeziku.

Taj je prijevod objavljen u Službenom glasniku EU-a na hrvatskom 29. listopada 2012, a greška je ispravljena 20. kolovoza 2013. godine. 'Zakonski, Hrvatska je bila posve usklađena s acquisom u vrijeme usvajanja Zakona o pravosudnoj suradnji 28. lipnja 2013.', tvrdi se u pismu i podsjeća da je premijer Zoran Milanović odmah javno rekao da 'Hrvatska dopušta mogućnost da je napravila grešku' i da je 'spremna konzultirati se s Europskom komisijom o ovom pitanju'.

'Mi osjećamo bitno drugačiji pristup Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice', kažu u Vladi, naglašavajući da Hrvatska nikada nije imala namjeru, niti je ima sada, izbjegavati svoje obaveze iz 'acquisa' te na kraju pisma upućuju na politički kontekst u kojem se odvija slučaj 'lex Perković'.

'Sve se ovo odvija upravo dok Vlada aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu Vukovaru, gdje se manjinsko pismo i jezik uvode na javnim mjestima, bez obzira na neke prosvjede lokalnog stanovništva. Očekivana potpora EK-a u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje', kaže se u Vladinom 'non-paperu' EK-u.