'Govoriti da je u Hrvatskoj najveća inflacija i da se ništa nije poduzimalo u najmanju ruku je netočno', rekao je Milatić, odgovarajući na oporbene kritike na račun Vladine politike i predloženog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena.

Naveo je kako je inflacija od konca 2022. godine, kada je bila 13, 5 posto, padala, da bi u rujnu prošle godine došla na 1, 6 posto. U listopadu 20025. je počela rasti i onda je Vlada počela razmišljati kako tome doskočiti, plod toga je i ovaj zakon, istaknuo je Milatić.

Naveo je kako o razlozima donošenja tog zakona ne treba previše govoriti, 'svi smo svjedoci posljedica koje građani osjećaju radi inflatornih pritisaka koji su znatno oslabili kupovnu moć pojedinih dijelova društva i potrošača'.

Štoviše, kontinuirani rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda doveo je u pitanje i egzistenciju onih najugroženijih, posebno osoba starije životne dobi, umirovljenika i socijalno ugroženih, kazao je.

Podsjetio je kako je važeći zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena donesen 1997. i da ga je trebalo osuvremeniti.

'Propisivanje mjera u novom zakonu pridonosi umanjenju negativnih učinaka koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu i dovesti u pitanje makroekonomsku stabilnost države', rekao je državni tajnik Miletić.

Ahmetović (SDP): Inflacija odgovara Vladi, bankama, telekomima i trgovcima

Oporba je pak i prije prave rasprave o zakonu, kroz zahtjeve za stankama u Saboru, prozivala premijera i Vladu da 'nisu učinili ništa' da suzbiju inflaciju, tvrdeći da je predloženi zakon 'kozmetički' te da je uvođenje eura 'financijski ubilo' Hrvatsku.

Navode kako traže 'strukturne mjere' za suzbijanje inflacije, provođenje reformi, poticanje domaće, prije svega poljoprivredne proizvodnje, uvođenje zakona kojim bi se financijski sankcionirali svi koji su u inflaciji profitirali.

Posebno oštra na Vladin račun bila je SDP-ova Mirela Ahmetović koja ponavlja kako premijer Andrej Plenković 'nije učinio ništa' po pitaju inflacije i to zato, ustvrdila je, jer inflacija odgovara "njemu, HDZ-ovoj Vladi i onima koje podržavaju, a to su banke, telekomi i trgovački lanci“.

Za predloženi zakon Ahmetović kaže da je 'veliko ništa, smokvin list', dodavši da njena stranka traži suzbijanje inflacije sustavnim mjerama kako se enormno bogati ne bi više bogatili, a građani ne bi bili siromašniji.

Strukturne mjere za suzbijanje inflacije traži i Možemo!, čija Jelena Miloš kaže da je Hrvatska već tri godine na vrhu po pitanju inflacije.

'Jasno je da ona više nije uvezena, da je domaća i da za nju odgovornost ima Vlada', kazala je i zatražila jačanje pozicije Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, uvođenje zakona o ekstra profitu i sankcioniranje svih koji u inflaciji profitirali.

Pavliček (HS): Euro je financijski ubio Hrvatsku

Desna oporba opetuje svoje kritike na račun uvođenja eura.

'Ukinuli smo kunu, uveli euro u najtežem trenutku i to je ravno veleizdaji', izjavio je Miro Bulj (Most).

Marijan Pavliček (HS) dodaje kako je euro 'financijski ubio' Hrvatsku, te kako je do inflacije došlo njenim ulaskom u euro zonu. Ovaj zakon je kozmetičke naravi, neće suzbiti inflaciju, cijene konstantno rastu, sve ste prepustili samovolji trgovaca, niste se snašli, poručio je Vladi.

Šimić (HDZ): Sedam članica EU još nije uvelo euro, a sve imaju veliku inflaciju

Njihove tvrdnje odbacuje HDZ-ov zastupnik Petar Šimić koji kaže da uvođenje eura nije ni na koji način uzrokovalo inflaciju. Sedam članica EU još nije uvelo euro, a sve imaju veliku inflaciju, kazao je.

'Zaspali smo u Hrvatskoj, a sudeći po predloženom zakonu, probudili se u Jugoslaviji', izjavila je Marija Selak Raspudić (NZ) aludirajući kako je predloženi zakon 'slijednik zakona iz 1985. koji se bavio društvenom kontrolom cijena'.

Smatra kako u zakonu nema 'ključnog, a to je kontrola same Vlade, koja je dužna provoditi politike da nam ovakvi zakoni ne trebaju'. Očito je da ste negdje zakazali, da niste, ne bi imali najveću stopu u EU, ocijenila je zastupnica.