Analiza podataka prikupljenih korištenjem vrhunske metodologije – uključujući detaljne satelitske slike i mjerenja s više od 1400 zemaljskih nadzornih stanica – otkriva sliku prljavog zraka, s 98 posto ljudi koji žive u područjima s onečišćenjem koje premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Podaci govore da gotovo dvije trećine ljudi živi u područjima u kojima je zrak zagađen dvostruko više od onog što je preporučeno smjernicama WHO-a.

Najgore pogođena zemlja u Europi je Sjeverna Makedonija. Dvije trećine ljudi u njoj živi u područjima s četiri puta većim onečišćenjem zraka česticama PM2,5 od smjernica WHO-a, a za četiri područja utvrđeno je da imaju gotovo šest puta veću onečišćenost zraka, uključujući glavni grad Skoplje.

Istočna Europa znatno je gora po tome od zapadne Europe, osim Italije, gdje više od trećine stanovnika u dolini rijeke Po i okolnih područja na sjeveru zemlje udiše zagađeni zrak. Najmanje je zagađen, naravno, na sjeveru kontinenta.

Guardian je u suradnji sa stručnjacima za zagađenje izradio kartu koja otkriva najteže pogođena područja u Europi. Mjerenja se odnose na PM2,5 – čestice u zraku koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i ući u krvotok, utječući na gotovo svaki organ u tijelu. Trenutačne smjernice WHO-a navode da prosječne godišnje koncentracije PM2,5 ne bi smjele prelaziti pet mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza pokazala je da samo dva posto stanovništva Europe živi u područjima unutar ove granice. Stručnjaci pritom kažu da onečišćenje česticama PM2,5 uzrokuje oko 400.000 smrti godišnje diljem kontinenta.

'Ovo je ozbiljna javnozdravstvena kriza', rekao je Roel Vermeulen, profesor ekološke epidemiologije na Sveučilištu u Utrechtu i voditelj tima istraživača koji su prikupili podatke diljem Europe. 'Ono što sasvim jasno vidimo je da gotovo svi u Europi udišu nezdrav zrak.'

Promet, industrija, grijanje kućanstava i poljoprivreda glavni su izvori čestica PM2,5.

Zagađenje zraka postalo je ključni problem u Europi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošlog tjedna Europski parlament izglasao je usvajanje smjernica WHO-a o česticama PM2,5 do 2035. godine. Zakon, koji se još mora dovršiti u pregovorima s Vijećem, postavio bi pravno obvezujuću granicu za godišnje koncentracije čestica PM2,5 od 5µg/m3 s današnjih 25µg/m3.

Stručnjaci kažu da je hitno potrebno poduzeti mjere jer je sve veći broj dokaza koji ukazuju na to da onečišćenje zraka utječe na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s velikim rasponom zdravstvenih problema, od bolesti srca i pluća, preko raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti, do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine.

Nedavna studija pokazala je da je zagađenje zraka odgovorno za milijun mrtvorođene djece godišnje, a druga da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde otrovnih čestica nataložene u srcu.

Podatke su prikupili akademici sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj i Švicarskog instituta za tropsko i javno zdravstvo u sklopu projekta Expanse koji financira EU. Koristili su kombinaciju izvora, od satelitskih podataka visoke rezolucije do stanica za praćenje onečišćenja i informacija o korištenju zemljišta, kako bi modelirali prosječne godišnje razine čestica PM2,5 u Europi 2019. Kažu da razine onečišćenja danas neće biti znatno drugačije, ali dodaju da bi moglo biti područja u kojima su provedene stroge mjere protiv onečišćenja pa su doživjela određeni napredak. Ukupan rezultat jedna je od najpreciznijih i najopsežnijih slika onečišćenja zraka diljem kontinenta do danas. Vermeulen je rekao da su ovo trenutno najbolji dostupni podaci.

'Sada trebamo to da političari budu hrabri i ambiciozni te poduzmu potrebne hitne korake i pozabave se ovom krizom', zaključio je Vermeulen.