Rehabilitacija Draže Mihailovića izravno ne može narušiti odnose Hrvatske i Srbije, smatra ministar Orsat Miljenić, ali podsjeća da naši susjedi streme prema Europskoj uniji koja se temelji na pobjedi nad fašizmom.

'Zemlje koje to ne shvaćaju i ne prihvaćaju, koje kreću u drugačiju prošlost i prikazivanje, teško će se naći u tom društvu', rekao je Miljenić

To ipak ne doživljava kao službenu politiku Srbije, jer su mnogi tamošnji političari već osudili događaj, no smatra da je riječ o pogreški koja se nije smjela dogoditi. Tako nešto nikada se ne može dogoditi u Hrvatskoj, uvjeren je Miljenić.

'Ne, jednostavno sve što smo napravili - mi smo se jasno postavili i jasno definirali. Na žalost, pojave se neki ljudi koji bi htjeli pomiješati to dobro i zlo, ali siguran sam da se ovako nešto ne bi moglo dogoditi u Hrvatskoj', rekao je ministar.

Još jednom se osvrnuo na izlazak Vojislava Šešelja iz pritvora, naglasivši da je to loše odigrana priča Haaga.

'Već je dovoljno loše to što mu nije presuđeno, to je apsurd', rekao je Miljenić, smatrajući da je u cijeloj priči zakazalo i tužiteljstvo, ali i sam sud. Kad je riječ o slučaju Veljka Marića, Miljenić kaže kako bi Srbija željela imati funkciju 'mini Haaga', no da to nećemo dopustiti.

Nije želio reći kada bi Marić mogao doći u Hrvatsku na izdržavanje kazne. 'Radi se, ali u detalje neću ulaziti. Nadam se da će s druge strane biti honorirani neki sporazumi koji su davno prije sklopljeni, da će biti honorirane konvencije koje postoje i da će se on naći na izdržavanju kazne u RH; radimo na tome', rekao je ministar, no na pitanje kada nije htio odgovoriti.

Miljenić se osvrnuo i na odluku australskog vrhovnog suda koji je odbacio žalbu kapetana Dragana i rekao da se veseli njegovom skorom dolasku.

'Bitno je da svatko koga se tereti da je počinio nešto odgovora pred sudom. To je bitno prvenstveno zbog žrtava, zbog istine. Prvenstveno zahvaljujem australskim kolegama, jer Hrvatsku zastupa australsko državno odvjetništvo, koji zbilja ulažu maksimalne napore da se taj postupak dovede do kraja', rekao je Miljenić objasnivši kako to traje godinama jer je takva procedura.

'Trebate znati da će ovo biti presedanski slučaj i da Australija, koliko znam, nikada ovako nešto nije napravila u povijesti. Treba čekati; mi smo u Hrvatskoj spremni i imat će pošteno suđenje', rekao je ministar te na pitanje kada bi to moglo biti odgovara: 'Veselimo se njegovom skorom dolasku.'

Nije htio ulaziti u to kada bi to točno moglo biti jer, naglašava, procedura još nije gotova. 'Dok nije gotovo, uvijek se može nešto dogoditi. Sada je to na mom kolegi ministru u Australiji da odluči; neću ulaziti u to kada i što, ali bit ćete obaviješteni. Ali u svakom slučaju, više je nego dobrodošao', rekao je Miljenić.

Komentirao je i stečajni zakon koji stupa na snagu 1. srpnja, ali i osobni stečaj, rekavši da je prvo čitanje prošlo u Saboru te da bi, ako prođe i drugo čitanje i ako bude izglasan, od jeseni trebao biti u primjeni. U najavi je i zakonsko smanjenje zateznih kamata. Na pitanje što na to kažu banke, ministar odgovara: 'Nikome nije drago ako danas zarađuje puno, a sutra će zarađivati manje - naravno da banke štite svoj interes, i tu ne treba imati iluzije.' Podvlači i kako su im ovim zakonskim rješenjem u fokusu bili građani.

'Naravno, oni koji pritom izgube, njima neće biti drago. Ali nismo tu da bismo nekog zgazili ili uništili, tu smo da bismo razgovarali. Ovo je prvi cilj: dakle, zatezna kamata ide dolje. I to je nešto što smo postavili, i to poslovnim subjektima 50-ak posto, a građanima 30. To ćemo realizirati.'

Do kraja godine ima još puno planova: završava se reorganizacija pravosuđa, završena je informatizacija, uz stečajni paket mijenja se i dio ovršnog zakona da bi se olakšao položaj dužnika, mijenja se i kazneni zakon, a fokus je na oduzimanju imovinske koristi. Miljenić najavljuje i ubrzanje parničnog postupka.

'Idu izmjene i zakona, ali se i u praksi pokazuje: mi smo 2012. počeli s 830 tisuća zaostalih predmeta, sad smo na nekih 570 tisuća. Od 1. srpnja ćemo to objavljivati kvartalno pa će ljudi vidjeti.'

Ministar se osvrnuo i na česte izmjene Zakona o kaznenom postupku.

'Što je problem sa Zakonom o kaznenom postupku? Godine 2008. je bila postavljena koncepcija koja nije dovedena do kraja. I onda imate odluku Ustavnog suda koja zapravo potpuno relativizira čitav niz instituta iz toga zakona i tu smo morali ići u intervenciju. Po meni, stvar je sazrela da se ide u potpuno novi zakon, no mi sada nemamo vremena za to i ne treba s tim žuriti jer ovaj dobro funkcionira u praksi. Ali jednostavno je sazrela stvar i za to da se konačno opredijelimo: želimo li tu tužiteljsku istragu, jer smo od onog prethodnog koncepta kroz sve te izmjene ipak malo odstupili, ili u nekim segmentima ili se želimo vratiti na nešto drugo ili treće? Ono što je problem je to da je 2008. to bilo hvaljeno, međutim već su i tada ljudi govorili - to je nešto što nitko nema, a nikada nije dobro da imate nešto što nitko nema. Jer  ste tada ili najveći genijalac ili ste nešto fulali', rekao je Miljenić, ustvrdivši kako će, u slučaju da dobije novi mandat, sigurno pisati novi zakon.

Kad je riječ o presudi Vrhovnog suda u slučaju Švicarac, ministar je rekao kako je moguće da dođe do porasta broja tužbi pogotovo jer neke stvari nisu dorečene. 'Mislim da će dio građana ipak na sudu pokušati utvrditi o čemu je riječ.'

Kapacitet za nošenje s mogućim tužbama postoji i sudovi će se s tim nositi, a ono što je bitno je da odluke budu što brže i usklađene, nastavlja ministar, smatrajući da Hrvatskoj generalno fali jedinstvo sudske prakse, pogotovo kad su u pitanju masovne tužbe.

Na pitanje mogu li prema odluci Vrhovnog suda i građani koji imaju kredite u drugoj valuti tužiti banke zbog nezakonitih kamata, Miljenić je rekao kako ne želi davati pravne savjete.

'Uvijek svatko može sve tužiti. Ponovno, neću davati pravne savjete. Ljudi moraju procijeniti sami za sebe što je za njih najbolje.'

Miljenić je na kraju komentirao i pismo Ive Sanadera, točnije dio u kojem spominje Roberta Ježića koji ga je teretio u slučaju Ina-Mol, a do današnjeg dana nije uplatio pet milijuna eura mita koje je, kako je svjedočio, primio za bivšeg premijera u državni proračun. Može li država učiniti nešto?

'Dakle, mi smo kao država poduzeli ono što smo mogli u okviru međunarodne pravne pomoći. Međutim, dolazi li tu u obzir neki njegov kazneni progon, jer ipak se radi o državnim novcima koje on ne vraća - to morate pitati Državno odvjetništvo. Oni su u tome potpuno samostalni i o tome donose odluku, a ja ne znam postupaju li oni nešto po tome ili ne', zaključio je Miljenić.