Negdašnji ravnatelj jugoslavenske Savezne uprave carina 90-ih godina i jedan od suradnika ondašnjega srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, Mihalj Kertes, u ponedjeljak je pred posebnim sudom u Beogradu osuđen na osmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe službenog položaja
Kertes je, kako prenose elektronički mediji, zbog oštećenja ondašnjega saveznog proračuna i iznošenja novca iz države osuđen na šest godina i osam mjeseci zatvora, ali mu je pri izricanju kazne uzeta u obzir i prvotna jednoipolgodišnja osuda za drugo kazneno djelo te mu je stoga sud izrekao jedinstvenu kaznu od osam godina. On je prvotno osuđen na godinu i pol zbog umiješanosti u ubojstvo četiriju dužnosnika Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali u listopadu 1999.
U obrazloženju današnje presude kaže se kako je utvrđeno da je Kertes iskoristio službeni položaj te iznošenjem deviza na Cipar oštetio savezni proračun za 115 milijuna ondašnjih njemačkih maraka, dva milijuna dolara, 826 milijuna dinara te da je po nalogu Slobodana Miloševića više od 3,7 milijuna maraka iznio na Cipar.
Dodaje se da je Kertes na mjestu ravnatelja carinske uprave postupao po nalogu Slobodana Miloševića i oštetio proračunu ondašnje Savezne Republike Jugoslavije, jer novac naplaćivan na carinarnicama nije doznačivao u proračun, već na račune negdašnje Beobanke i poduzeća kojih je ta banka osnivač.
Među slučajevima zlouporabe i Kertesova nezakonita raspolaganja novcem navedeno je kako je on u rujnu 2000. umjesto da doznači u proračun dva milijuna maraka i 30 milijuna dinara dao za financiranje izbornih aktivnosti Miloševićeve Socijalističke partije Srbije.
Sud je utvrdio i kako nema dokaza za tvrdnje odvjetništva da je Slobodan Milošević organizirao zločinačku skupinu koja je djelovala od 1994. do 2000., članovi koje su, osim Kertesa, bili i Jovan Zebić i Nikola Šainović, ondašnji potpredsjednici savezne vlade.
U optužnici se, kako prenose mediji, ističe da je dio novca od carine, po Miloševićevu nalogu, neutemeljeno davan raznim fizičkim i pravnim osobama, političkim strankama i službi "državne bezbjednosti", te da je Zebićeva i Šainovićeva uloga bila da spriječe saveznu proračunsku inspekciju u nadzoru rada carine.
Protiv Miloševića i Zebića je postupak je, kako se podsjeća, obustavljen jer su umrli, a protiv Šainovića je razdvojen, jer mu se sudilo u Haagu.
U presudi negdašnjem srbijanskom i jugoslavenskom vrhu za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. Haaški je sud potkraj veljače 2009. osudio tadašnjeg potpredsjednika savezne vlade Nikolu Šainovića i generale Nebojšu Pavkovića i Sretena Lukića na po 22, a generale Dragoljuba Ojdanića i Vladimira Lazarevića na po 15 godina zatvora.
