Helez je u intervjuu za sarajevsko "Oslobođenje" od petka kazao kako u NATO-u postoji čvrsta odluka da BiH treba postati članicom.

"Ljudi iz NATO-a su voljni pomoći da se BiH što prije primi u Alijansu. Neće se puno pitati ovi političari koji vuku na stranu, koji imaju negativnu retoriku. Oni mogu samo pričati, a mi radimo svoj posao i BiH će biti članica NATO-a", kazao je Helez.

Dodao je kako je nova vlast u BiH spremna jačati obrambeni sektor, a kao dokaz ponudio je činjenicu da je za to po prvi put nakon niza godina u proračunu za 2023. predviđeno povećanje izdvajanja za vojsku u iznosu od oko 45 milijuna eura.

Povećanju izdvajanja za obranu do sada su se oštro protivili političari iz Republike Srpske, a predsjednik tog entiteta Milorad Dodik najglasniji je protivnik svakog približavanja BiH članstvu u NATO-u.

BiH je trenutačno u statusu države kojoj je odobren Akcijski plan za članstvo u Alijansi, no osim obveze podnošenja godišnjih planova reformi i njihove provedbe nije postavljen nikakav vremenski okvir u kojemu bi to dovelo do punopravnog članstva.

Dodik inzistira na tome da BiH mora ostati vojno neutralna, a eventualno članstvo u NATO-u prihvatljivo mu je jedino ukoliko bi se na to odlučila i Srbija.

Mogućem članstvu BiH u NATO-u od početka agresije na Ukrajinu otvoreno se počela protiviti i Rusija, čiji je veleposlanik u Sarajevu Igor Kalabuhov ranije zaprijetio kako bi u tom slučaju Moskva posegnula za odgovarajućim protumjerama.

Komentirajući ranije ovog tjedna novu vanjskopolitičku strategiju Rusije, koju je Vladimir Putin odobrio potkraj ožujka, Kalabuhov je kazao kako Moskva i dalje smatra BiH "prijateljskom zemljom", uz poziv na jačanje veza i odnosa između dvije države.

No istodobno je istaknuo kako Moskva ima pravo poduzimati "kako simetrične, tako i asimetrične mjere kao odgovor na neprijateljske akcije protiv Rusije".