'U Ukrajini traje rasprava o uvođenju drugog mirovinskog stupa pa su nas pozvali da predstavimo mirovinsku reformu koju provodimo u Hrvatskoj. Do tada je dogovor da će se na tehničkoj razini usuglasiti sporazumi i po pitanju tržišta rada - sezonske radne snage, izaslanih radnika te po pitanju mirovinskih prava i socijalnih osiguranja naših radnika', izjavio je ministar Pavić nakon sastanka.

U Hrvatskoj je trenutno putem radnih dozvola zaposleno tisuću ukrajinskih radnika, ono što nam treba prvenstveno su radnici u građevini i turizmu.

'To su međudržavni sporazumi koji moraju proći svoju proceduru i vjerujem da ćemo ih usuglasiti do mojeg skorog posjeta Ukrajini i tada potpisati. Sporazumima će se omogućiti dodatni pritok radnika iz Ukrajine o osiguravanje mirovinskih i socijalnih prava za hrvatske radnike u Ukrajini i ukrajinske u Hrvatsko'", rekao je Pavić.

Ukrajinski ministar socijalne politike Andrij Reva rekao je kako ljudi dolaze raditi neovisno o međudržavim sporazumima, pa je cilj legalizirati tu suradnju između dviju država.

U Hrvatskoj danas legalno radi tisuću Ukrajinaca, to je službeni podatak, no ne zna se koliki broj ih radi ilegalno, rekao je Reva. Protom je naveo primjer Poljske gdje radi dva milijuna Ukrajinaca, a legalno ih je zaposleno milijun, no među njima samo 300.000 uplaćuje doprinose u poljski mirovinski fond.

'Naš glavni cilj je da Ukrajinci koji žele otići u Hrvatsku radi posla znaju da kroz sporazum mogu na regularni način zaštititi svoja prava i biti sigurni. Dogovorili smo se da ćemo ubrzati rad na sporazumu, on će uskoro biti razrađen na razini eksperata te u vrlo skoro vrijeme potpisan', rekao je Reva.

Kazao je kako ih zanimaju i iskustva hrvatske mirovinske reforme te su dogovorili da ih ministar Pavić prilikom sljedeće posjete upozna s promjenama koje donosi mirovinska reforma, posebno kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, budući da u Ukrajini traje rasprava o tome treba li uvesti drugi stup.

Ministar Pavić najavio je kako će se, prilikom drugog saborskog čitanja paketa zakona o mirovinskoj reformi, biti predložena mogućnost da mirovinski fondovi ulažu u startupove.

'Naš prijedlog će biti da će moći ulagati u startupove 0,2 posto imovine A fondova, odnosno 0,1 posto imovine B fondova, a to je otprilike 100 milijuna kuna', rekao je Pavić. Najavio je da će o tome danas razgovarati s predstavnicima startup zajednice te Hanfom kako bi finalizirali članke koji to definiraju.

O tome koliko su takva ulaganja rizična, kaže Pavić, postoje različita iskustva, ali smatra kako na 100 milijardi kuna 0,1 posto ulaganja u startupove nije veliki novac.