'Cilj mirovinske reforme je napraviti dugoročno održiv sustav, želimo da nam mirovine rastu i želimo imati ravnopravnost među svim generacijama umirovljenika', rekao je Pavić na konferenciji 'Budućnost mirovinske reforme' u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Upozorivši da za isplatu sadašnjih mirovina nedostaje 17 milijardi kuna godišnje, istaknuo je kako je dugoročna fiskalna održivost takvog sustava jedan od razloga za reformu. Pavić je naglasio da je manje od 20 posto umirovljenika odradilo puni radni staž, a sada omjer radnika i umirovljenika iznosi 1,27 radnika na jednog umirovljenika, što je izrazito nepovoljno.

Najavio je da će za 246.000 umirovljenika s minimalnom mirovinom Vlada osigurati tri posto veće mirovine uz usklađivanje iduće godine, koje će vjerojatno biti slično.

Mora se ići u mirovinsku reformu jer će do 2020. više od 3000 žena, generacije 1962. i kasnije, kada odu u mirovinu imati u prosjeku 600 do 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika. 'Tu nepravdu svakako smo htjeli ispraviti', naglasio je.

Upozorio je da se s dodatkom na mirovinu od 27 posto ne rješava pitanje građana koji su u 2. mirovinskom stupu, a radili su za minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće. Oni bi i dalje, bez provedbe reforme, radi tako malog uplaćivanja u mirovinske fondove imali manje od najniže mirovine.

'Radi njih, a i svih ostalih, omogućit ćemo prijelaz iz drugoga u prvi mirovinski stup. To nije nikakvo ukidanje 2. stupa, tu nema nacionalizacije. Cilj je ojačati 2. stup, a također da svaki građanin izabere što mu je povoljnije prije odlaska u mirovinu', poručio je.

Upozorivši da čak 98 posto građana ne odabire svoj mirovinski fond, Pavić je rekao da će 100 miljuna kuna iz Europskog socijalnog fonda uložiti u programe financijske pismenosti građana.

Dodao je kako je 3. mirovinski stup trenutno najpovoljnija štednja u Hrvatskoj, a ima samo 300.000 korisnika. Stoga se založio da ne bude ulazne naknade, kako bi se što više ljudi uključilo u njega.

'Naknada od 1250 kuna, koja 'pojede' državnu subvenciju od 750 kuna u prve dvije godine, može se kasnije naplaćivati, ali odvraća od ulaska u 3. stup', rekao je.

Istaknuvši važnost 2. mirovinskog stupa, predsjednik Uprave Allianz ZB Kristijan Buk rekao je kako bi dodatak od 27 posto trebali dobiti svi njihovi članovi koji su 15 posto plaće uplaćivali u 1. stup. Trenutni prijedlog zakona omogućuje međuvarijantu da njihovi članovi dobiju dodatak na mirovinu od 20,25 posto na dio koji su štedjeli u 1. mirovinskom stupu.

'To i dalje nije dovoljno dobro, i dalje nije pošteno', kazao je. Smatra kako bi, ako se prihvati njihov prijedlog od 27 posto, velika većina članova za mirovinu izabrala kombinirani sustav.

Ocijenivši da sadašnji prijedlog zakona dugoročno mirovinski sustav čini neodrživim, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Željko Potočnjak rekao je kako će se u 1. mirovinski stup vratiti oni s niskim primanjima i žene.

'S političkog, ekonomskog i kojeg god smisla radite sustav koji je dugoročno neodrživ jer umirovljenike dijeli po kriteriju visine mirovine i  vjerojatno spola. Takav sustav dugoročno je neodrživ', upozorio je.

S njegovim mišljenjem nije se složila ravnateljica REGOS-a Iskra Primorac koja smatra da se radi o cjelovitoj mirovinskoj reformi čiji su prijedlozi pravedni za sve umirovljenike. 'U mirovinsku reformu išli smo zato jer je sustav trenutno nepravedan', rekla je.

Upozorivši da 'gasimo požare, a ne rješavamo probleme', glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je kako radnik u Hrvatskoj, za razliku od zapadnih zemalja, do zadnjeg dana ne zna koliku će mirovinu imati. Zato mirovinska reforma treba kreirati sustav koji će definirati koliko će ta mirovina iznositi.