Iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da se ne mogu upletati u pravne postupke druge države, no konzularni djelatnik hrvatskog veleposlanstva u Pretoriji u stalnom je kontaktu s hrvatskim državljanima.

Slučaj je komentirao ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić, podsjetivši da je Hrvatska od 2014. godine potpisnica Haške konvencije, čiji je cilj da čin posvojenja bio što transparentniji i u najboljem interesu djeteta. Tvrdi i da slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji nije greška hrvatskih institucija.

Prema Haškoj konvenciji, u interesu djeteta, koji je bez odgovarajuće roditeljske skrbi, jest da bude zadržan u obiteljskom okruženju. Ako to nije moguće, onda je preporuka svim zemljama članicama Haške konvencije da dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi treba ostati u svojoj državi rođenja. Ako to nije moguće i iznimno je i u interesu djeteta, možemo razgovarati o međudržavnom posvojenju.

Piletić je naveo kako je u Hrvatskoj lani bilo 190 zasnovanih posvojenja, što je za 25 posto više nego u rekordnoj 2021. 'Brojke demantiraju teze da je u Hrvatskoj nemoguće posvojiti ili da taj postupak dugo traje', ustvrdio je Piletić. Upitan koliko je u Hrvatskoj ukupno posvojeno djece iz Konga, odgovorio je da je riječ o 131 djetetu, prema podacima MUP-a iz 2012. godine.

Jasniji zakonski okvir za međudržavno posvojenje

Rekao je i kako su na užem kabinetu Vlade dogovorili da će krenuti u proceduru jasnijeg zakonskog okvira što se tiče međudržavnog posvojenja. Naveo je i da su u suradnji s ostalim resorima detektirali da u Hrvatskoj postoji još osam parova koji su ishodili sudske odluke iz Konga o posvojenju djece.

'Te parove koji još nisu otišli po djecu kontaktirali su predstavnici centara za socijalnu skrb koji su ih upoznali sa svim poznatim informacijama o sumnjama zbog kojih je pritvoreno osam hrvatskih državljana i uputilo ih je da provjere legalnost svih tih odluka o posvojenju koje imaju', rekao je ministar Piletić.

'Svi zahtjevi koji dođu hrvatskim sudovima za priznavanje međudržavnog posvojenja trebat će biti dodatno provjereni, odnosno trebat će se utvrditi njihova autentičnost i legalnost. Nakon će se od sudova očekivati da zatraže dokaz od Ministarstva rada da su potencijalni posvojitelji upisani u hrvatski registar potencijalnih posvojitelja, a ako dođe do pravomoćne presude koja priznaje dokumentaciju iz trećih zemalja, dakle svih onih koji nisu potpisnici Haške konvencije, onda ćemo očekivati od sudova da tu pravomoćnu presudu dostave i Ministarstvu i Hrvatskom zavodu za socijalni rad kako bi se, kao i svim ostalim posvojenjima, vršio šestomjesečni monitoring u obitelji nakon samog zasnivanja posvojenja', pojasnio je ministar.