O TEMELJIMA DRŽAVE

Ministrica Divjak u zanimljivom društvu brusila kurikularnu reformu

24.11.2017 u 19:42

Bionic
Reading

Hrvatski generalski zbog izvijestio je kako ih je ovog tjedna posjetila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak s pomoćnikom za srednjoškolsko obrazovanje Vladimirom Prskalo

U svom govoru je ministrica Blaženka Divjak naglasila kako je neupitno da je temelj moderne Hrvatske države Domovinski rat te da to treba i povijesno tako predstaviti. Ministrica je kazala kako Domovinski rat nije bio građanski rat već pravedan obrambeni rat od nametnute agresije te oslobodilački, te da će ta činjenica se učiti u hrvatskim školama.

Ministrica je pozdravila inicijativu HGZ-a o održavanju stručnih predavanja predmetnim nastavnicima i profesorima povijesti te u potpunosti podržava suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Zalaže se da se osim povijesnih činjenica iznose i specifičnosti koje je nemoguće pronaći u pisanoj literaturi.

'Cjelovitom krikularnom reformom želi se istisnuti samo učenje činjenica, koje se vrlo brzo zaboravljaju. Kurikularnom reformom želi se postići da učenik na kraju bude obrazovne godine bude u stanju objasniti kako nešto djeluje, da razumije i da zna iznijeti argumente. Učenik će morati znati kritički razmišljati i prepoznati problem te dobiti određene kompetencije. U nacionalno značajnom kurikulu povijesti i hrvatskog jezika mijenjati će se samo metodički pristup, ali sadržaji će ostati isti. U dogovor s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti bit će izrađen program, kao i analizirane metodičke recenzije iz srednje europskoga kruga.

  • +20
Blaženka Divjak Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Vladimir Prskalo naglasio je kako će ministarstvo voditi brigu o nacionalnim temama, osobito u predmetu povijesti. Govorio je o problemu strukovnih škola, koje su izuzetno loše opremljene i nisu u mogućnosti odgovarati zahtjevima gospodarstva u Hrvatskoj. Potrebno je da strukovne škole budu okrenute prema gospodarskim zahtjevima svoje županije te da je potrebno jačanje dualnog obrazovanja.

Hrvatski učenici u školi provode oko 600 školskih sati godišnje dok u većini Europskih država taj se broj sati kreće oko tisuću sati. Potrebno je uvesti jednosmjenski rad u školama ( npr. od 8 do 15 sati), te će se na taj način učenicima moći povećati broj radnih sati godišnje u samoj školi te će se smanjiti potreba za dodatnim učenjem kod kuće.