'Ponovno se vraća jedna tradicija dodjele 'Eko Oskara'. Ta je tradicija inače dugogodišnja u Hrvatskoj, a prvi put je Eko Oskar dodijeljen 1993., a zadnji put 2006. godine', rekla je ministrica Holy danas na konferenciji za novinare, održanoj u povodu 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša. Tzv. Eko Oskar dodjeljivao se prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša.

Ministrica Holy rekla je kako ponovno pokreću tu tradiciju zato što smatra da dodjela nagrada zaslužnim organizacijama, pojedincima i tvrtkama koje imaju velike rezultate u zaštiti okoliša i održivom razvoju djeluje poticajno za provedbu projekata i održivog razvoja i zaštite okoliša.

Najavila je da će uskoro objaviti natječaj za priznanja i nagrade koji će biti u tri kategorije: doprinos pojedinca za razvoj i unaprjeđenje zaštite okoliša; razvoj i primjena nove proizvodne tehnologije koja znatno pridonosi održivom razvoju, najpovoljnija rješenja u proizvodnim postupcima u odnosu prema okolišu te za iznimne organizacije sa strateškom vizijom i sustavom upravljanja koji im omogućuje kontinuirani doprinos održivom razvoju.

Ministrica Holy istaknula je da će finaliste te naše nacionalne nagrade ministarstvo kandidirati za Europsku poslovnu nagradu za okoliš (European Business Awards for the Environment) koju svake druge godine dodjeljuje Opća uprava za okoliš Europske komisije.

Podsjetila je kako je Vlada RH prije otprilike mjesec dana imenovala nove članove Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša koji su se na prvome sastanku dogovorili o elementima budućeg rada koji će, kako je rekla, biti znatno operativniji nego dosad. Rekla je da je na sastanku bilo riječi i o konkretnim mjerama kojima bi se obogatio dokument Zelenog razvoja Hrvatske, koji je u rujnu prihvatila bivša vlada. Istaknula je kako se te mjere odnose i na znatno povećanje udjela tzv. ekološke, to jest organske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatske.

Holy je istaknula kako je sadašnji postotak udjela ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj 1,3 posto te kako smatra da ga možemo povećati u sljedećih pet godina čak na deset posto jer još imamo dosta velike površine u državnom vlasništvu koje se trenutačno ne rabe za poljoprivrednu proizvodnju, a mogu biti pogodna tla za ekološki uzgoj. Dodala je kako bi s tim u vezi bilo iznimno dobro kad bi država uvjetovala zakup, to jest koncesiju takvih zemljišta tako da koncesionar na tim površinama bude dužan ekološki, to jest organski uzgajati točno određene poljoprivredne kulture.

Ministrica je istaknula kako bi sljedeća mjera trebala biti da se donese karta ekološke poljoprivrede Republike Hrvatske. Naglasila je kako ekološka poljoprivreda nije, suprotno raširenom vjerovanju, poljoprivredna praksa naših starih, nego visoko sofisticirana, vrlo moderna praksa koja podrazumijeva uporabu modernih strojeva koji se ne koriste fosilnim gorivima i sl. Ministrica je istaknula i kako država treba reći na kojim je područjima prikladna ekološka poljoprivreda i točno kojih kultura.

Istaknula je kako nam je definitivno potrebna i treća mjera - uspostava mreže zelenih kioska koja podrazumijeva da velike trgovine u svojim trgovačkim lancima osiguraju kioske, to jest mjesta na kojima će se prodavati organski proizvedena hrana na domaćim poljoprivrednim površinama. Dodala je kako mnogi trgovački lanci već imaju tzv. organske kutke, ali u njima se uglavnom mogu pronaći proizvodi koji se uvoze iz Japana i Indije, a vrlo teško se mogu pronaći svježi proizvodi s obližnjih njiva.