Otkad ste najavili da ćete osnovati ORaH, javnost čeka na prva imena članova. Možete li imenovati nekoliko najbližih suradnika?

Imena ćemo vrlo brzo otkriti jer će u utorak biti održana osnivačka skupština na kojoj će biti izabrane vodeće funkcije u stranci. Osim predsjednice, tu će biti potpredsjednica i potpredsjednik, predsjedništvo od osam članova u kojemu će sjediti četiri žene i četiri muškarca…

Možete li nam otkriti barem imena potpredsjednika?

Hajde da to ostavimo za skupštinu. Održali smo pripremni sastanak i na njemu sam informirala osnivače i osnivačice koje ću ljude predložiti za ta tijela. Među osnivačima imamo profesore na fakultetima, stručnjake po institucijama, ljude koji imaju vlastite biznise, aktiviste… To je raznoliki tim.

Imaju li osnivači ORaH-a iskustva u politici?

Uglavnom nemaju. Jedino se ja profesionalno bavim politikom u ovom trenutku. Nekoliko ljudi je imalo neka iskustva u politici, ali većina nema apsolutno nikakvog.

Kako ste ih uspjeli okupiti?

Uža osnivačka skupina su ljudi s kojima sam imala prilike surađivati i u čije sam se ljudske kvalitete i političko poštenje imala prilike uvjeriti. Naša temeljna ideja bila je da nikoga ne vrbujemo, da ne zovemo prijatelje i ne nagovaramo ih da se uključe. Većina osnivača su ljudi koji su se javili spontano, prvenstveno meni… Vjerujemo da odluka o političkom angažmanu ne smije biti proizvod prisile ili sugeriranja, nego čvrsta odluka čovjeka koji osjeća poriv i entuzijazam da se uključi.

Sve stranke u svojim programima izražavaju i svoje ideologije. Koju ideologiju zagovara ORaH?

ORaH je stranka koja će provoditi izrazito progresivnu politiku održivog razvoja koja se temelji na ravnomjernoj i uravnoteženoj raspodjeli društvenog bogatstva. Gospodarski razvoj nije stvaran ako ga ne slijedi i društveni razvoj te poštivanje ljudskih i socijalnih prava pojedinaca. Nema ni kvalitetne zaštite okoliša ako nema kvalitetne gospodarske politike. No, ako baš moramo gledati kroz političke sektore, onda će ORaH pripadati lijevom političkom spektru.

Kada govorite o održivom razvoju, možete li objasniti građanima na primjerima što je to održivi razvoj?

Koncept održivog razvoja jako je povezan s idejom bioregionalne samoodrživosti. Što to podrazumijeva? Da bi jedna zajednica bila samostalna, ona mora zadovoljiti tri temeljne potrebe svog stanovništva, a to su potreba za hranom, vodom i energijom. Hrvatska, nažalost, nije samoodrživa. Mi uvozimo više od 50 posto hrane i više od 50 posto energije. Nemamo problema s količinom vodnih resursa, ali se prema njima ponašamo prilično bahato i neodgovorno, pa tako gubici iz vodovodnih mreža iznose oko 40 posto. Hrvatska ima jako puno posla u ovim područjima jer, da biste bili održivi, morate upravljati resursima tako da ne oštećujete strateške resurse u dugoročnom smislu. Umjesto da subvencionirate gospodarstva drugih država kupujući njihovu energiju i hranu, u Hrvatskoj treba otvoriti radna mjesta da se ljudi angažiraju na proizvodni hrane i energije. Osim toga, naglasak treba staviti na gospodarske sektore koje proizvode tzv. dodanu vrijednost, npr. informatička softverska rješenja. Hrvatska ima puno pametnih, kreativnih ljudi i cijenjenih inovatora i mislimo da je šteta ne povezati znanost i tehnologiju u cilju održivog gospodarstva.

Zašto se ti resursi ne iskorištavaju danas?

Ono što u Hrvatskoj u prvom redu treba je stvarna politička volja za provedbu nužnih reformi, posebice za reformu državne uprave. To nisu laki i jednostavni procesi. Kvalitetna reforma državne uprave znači da državni službenici rade efikasno i zakonito po točno zadanim rokovima i protokolima i za svoj su rad adekvatno valorizirani, nagrađeni ili kažnjeni u slučaju nerada. Bez temeljite reforme državne uprave, teško možemo vjerovati da će bilo koja druga reforma biti uspješna.

Pretpostavljam da će se kroz ORaH politički artikulirati stavovi aktivista 'zelenih' udruga, može li se to očekivati?

Jako često pitaju hoće li ORaH biti zelena stranka. ORaH će biti i zelena stranka, ali neće biti samo zelena stranka. To znači da ćemo se baviti ukupnošću društvenih problema u Hrvatskoj. Naše djelovanje neće biti fokusirano samo na zaštitu okoliša, to jednostavno nije dovoljno. Da bi se rješavali problemi društva, morate ući kapilarno u sve segmente društva i rješavati probleme sustavno i projektno.

U pripremi je novi Zakon o regionalnom razvoju. Prijedlog ministarstva je podjela zemlje u pet planskih regija čemu se župani protive. Pogotovo im ne dolazi u obzir bilo kakva ideja o ukidanju županija. Kako vi zamišljate regionalni razvoj Hrvatske?

Mi smo se statutarno odredili da ORaH neće imati županijske organizacije jer bi one bile preskupe, a u političkom djelovanju ne odražavaju stvarni javni interes koji mora biti temeljni razlog postojanja stranke. Stranku ćemo graditi kroz četiri regije: središnju regiju sa Zagrebom i nekoliko središnjih županija, istočnu regiju, zapadnu i dalmatinsku regiju. Kroz takav organizacijski oblik zagovaramo i teritorijalno restrukturiranje Hrvatske.

Znači li to da zagovarate i ukidanje županija?

Da.

Još jedno aktualno pitanje je i donošenje Zakona o životnim partnerstvima. Kako će se ORaH odrediti kada su u pitanju prava homoseksualaca?

U okviru stranke još nismo razgovarali o tim pitanjima, međutim ORaH će biti progresivna stranka koja promiče ljudska prava. Za nas su ljudska prava – ljudska prava, i ne smije biti diskriminacije bilo kojeg pojedinca ni kršenja njegova ustavnog prava na jednakost.

Homoseksualni brakovi?

Da. Ali sada odgovaram u vlastito ime, a ne u ime stranke.

Posvajanje za homoseksualne partnere?

Da, posvajanje biološke djece jednog partnera ili partnerice. Interes djeteta mora uvijek biti na prvom mjestu. To je također moj stav, a ne stav stranke.

Kako doživljavate svoje buduće birače? Tko su ti ljudi?

Obraćamo se svim građanima Hrvatske. Naravno da bismo bili jako sretni kada bi privukli ljude koji su danas toliko zgađeni politikom da ne izlaze na izbore jer su im sve političke elite iste pa nemaju koga zaokružiti. Nadamo se da ćemo pridobiti i druge ljude koji smatraju da je Hrvatskoj potrebna vjerodostojna i principijelna politika.

Prvi izbori na koje izlazite su izbori za Europski parlament na proljeće. Kakve ideje i poruke želite zagovarati u parlamentu EU-a?

Mislimo da se europski kontekst treba komunicirati na tri razine. Dat ću primjer problema hrvatskih ribara zbog prekomjernog izlova ribe u hrvatskom dijelu Jadrana od strane Talijana. Mi mislimo da je to hrvatski problem, ali je postao i europski. Za naše interese i interese naših ribara protiv prekomjernog izlova ribe u Jadranu možemo se učinkovito boriti samo u Europskom parlamentu. Dakle, mi se obraćamo ribaru u Hrvatskoj, branimo njegov pojedinačni interes, hrvatski interes, ali i dugoročni interes EU-a jer je sada hrvatski dio Jadrana također i europsko more.

Nakon toga slijede predsjednički izbori. Možemo li očekivati kandidata iz ORaH-a?

U ovom trenutku o tome je prerano govoriti, stranka još nije službeno formirana pa bi bilo zaista prerano…

Imate li vi osobno takvih ambicija?

Nemam takvih ambicija. Zadovoljna sam načinom na koji radi predsjednik Ivo Josipović. Mislim da građani Hrvatske mogu biti ponosni što imaju tako obrazovanog i finog gospodina za predsjednika. Ako bi se mene pojedinačno pitalo, ja bih u svakom slučaju podržala Josipovića u još jednom mandatu.

Jeste li imali kontakta s njime uoči osnivanja stranke?

Predsjednik zbog svoje ustavne uloge ne može davati podršku nijednoj stranci. Predsjednik Josipović mi je pomogao u životu i dobro smo surađivali u SDP-u, pa i kasnije. Izuzetno ga cijenim i informirala sam ga o planovima. Tu je informaciju primio na znanje.

Prošloga vikenda bili su unutarstranački izbori u vašoj bivšoj stranci, u SDP-u. U Zagrebu je uvjerljivo pobijedio Davor Bernardić. Kako to komentirate?

Kolegi Bernardiću želim puno sreće u njegovom novom mandatu na poziciji predsjednika Gradske organizacije i nadam se da će u ovoj svojoj novoj-staroj ulozi raditi na harmonizaciji svih struja u gradskom SDP-u i u interesu Grada Zagreba.

S obzirom na prilično loš odnos Bernardića i šefa stranke Zorana Milanovića, je li zagrebački SDP postao stranka u stranci?

Nisam članica SDP-a i mislim da bi bilo nekorektno kada bih komentirala odnose u drugoj političkoj stranci.

Jeste li u kontaktu s premijerom nakon izlaska iz SDP-a?

Nakon napuštanja SDP-a čula sam se možda još dva puta sa Zoranom. Vidjeli smo se na jednoj večeri koja je bila organizirana u povodu završetka zasjedanja Sabora. Mislim da su naši odnosi ostali korektni iako više nismo u kontaktu.