Samaržija smatra da nije važno jesi li prvi ili 21., nego je važno da je projekt odlično izveden i da daje rezultate. Ponosnim ga čini to što je koncipiran tako da su u njega ugrađene sve trenutno raspoložive tehnološke mogućnosti, inovacije i umjetna inteligencija.

Akademik Miroslav Samaržija vodeći je hrvatski pulmolog, ravnatelj Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb i jedan od finalista tportalova projekta Vizionar godine u kategoriji društvo. Jedan je od autora najboljeg screening programa u Europskoj uniji za rano otkrivanje raka pluća. U tri godine više od 22 tisuće osoba prošlo je kroz ovaj program i kod njih 1000 otkrivena je sumnja na rak pluća, što je na koncu spasilo mnoge živote.

'Poanta: natjerati zdravoga čovjeka da ode liječniku'

Govoreći o screening programu za rano otkrivanje raka pluća, kaže da su općenite odrednice reforme zdravstva prevencija, rana dijagnostika i quality (kvaliteta i dostupnost svima).

'Svima to zvuči razumljivo, ali je teško postići', upozorava akademik.

Kako funkcionira screening program, koji je Samaržija izradio s brojnim suradnicima, kolegama i uz potporu države? Ljudi obično idu doktoru kad imaju neku tegobu, nešto ih muči ili boli, ali rana dijagnostika i preventiva odvija se među zdravom populacijom.

'Poanta je natjerati zdravoga čovjeka da ode liječniku kako bi se spriječio nastanak bolesti. Međutim, kad to svedemo na tumore, onda stvar postaje još kompleksnija. Tumore još uvijek loše liječimo, a karcinom pluća jedan je od najzloćudnijih i najčešćih', ističe Samaržija.

Međutim postavlja se pitanje što bi bilo kad bismo ih mogli rano dijagnosticirati, dok su maleni, centimetar ili manje. Znamo, navodi, da ih možemo kirurški izvaditi ili na neki drugi način tretirati te da će tada mogućnost izlječenja biti 80 ili 90 posto.

'Sad nam umre taj isti postotak jer svi dođu s metastazama. To je polazišna točka', objašnjava nam ovaj vrhunski liječnik.

U Hrvatskoj je razvijen nacionalni program - a odobrili su ga Ministarstvo i Zavod za javno zdravstvo te ga financira HZZO-a - iz nekoliko razloga drugačiji od onih u drugim zemljama.

'Prvo, nismo se odlučili na model pozivanja preko medija, nego to radimo preko oko 2500 ordinacija obiteljske medicine. Izrađena je digitalna platforma koja je povezala obiteljske liječnike s radiolozima, kod kojih će se raditi pretraga, i onda s pulmolozima i kirurzima, koji će na kraju završiti dijagnozu i operirati pacijenta da bi ga izliječili. Razvijena je i posebna vrsta snimanja za ovu vrstu pretrage, a zove se Low-Dose CT, dakle CT s 10-15 ili 20 puta nižom dozom zračenja nego inače. Da bismo to razvili, imamo takvu tehnologiju u 20 centara u Hrvatskoj', kaže nam akademik Samaržija.

Sve to vrlo jednostavno zvuči.

Analizu CT-a radi umjetna inteligencija

'To funkcionira tako da liječnik obiteljske medicine na svom računalu uđe u respiratorni panel, posebno dizajniran program, i otvore mu se slobodni termini, unaprijed definirani na svakoj radiologiji, što se radi izvan radnog vremena da ne bismo povećavali liste čekanja. Liječnik obiteljske medicine naruči pacijenta na pretragu, a pritom nema papirologije. Pacijent ide na radiologiju kad je naručen te snimanje traje svega nekoliko minuta jer se koristi odlična, vrhunska tehnologija…', objašnjava Samaržija.

Potom radiolog napiše nalaz, koji je zadan, strukturiran, a prihvatili smo, kaže, američki algoritam za očitavanje i analizu CT-a.

'Ne analiziramo nalaze od oka, nego smo razvili sustav umjetne inteligencije koji to radi. Dakle analizu CT-a već tri godine, koliko program traje, radi program umjetne inteligencije. Algoritmi su američki, umjetna inteligencija napravljena je u Njemačkoj, a sve skupa instalirano je u Hrvatskoj i povezano kroz našu telemedicinsku mrežu, tako da, bez obzira na to snimili se vi u Dubrovniku, Bjelovaru ili tu kod nas u KBC-u, sve će proći kroz istu analizu programa umjetne inteligencije', ističe.

Pronašli i liječili preko 200 karcinoma

Koji je kriterij za sudjelovanje u preventivnom programu? Svi rani dijagnostički programi uvijek se počinju provoditi u visokorizičnoj populaciji, navodi akademik Samaržija i objašnjava da populaciju s najvećim rizikom od karcinoma pluća čine osobe starije od 50 godina i teški pušači. U idućim godinama to će se širiti pa će ići i na ostale – ljude koji imaju člana obitelji oboljelog od karcinoma…

'U KBC-u na Jordanovcu radimo to subotom, a kroz istu tu platformu ljudi dobiju nalaz na Portalu zdravlja. Sve je apsolutno digitalizirano. Cilj je pronaći tumore koji su veliki od šest do 15-20 milimetara. Znamo da takvi tumori još nisu metastazirali i kroz istu tu digitalnu povezanost naručimo ih u jednu od šest bolnica u kojima se onima kojima se nađe čvorić, nešto u plućima, napravi obrada i kirurški zahvat i - to je to. Do sada smo pronašli i liječili preko 200 karcinoma', upoznao nas je liječnik s izvrsnim rezultatima ovoga programa, dodajući da snime oko sedam do osam tisuća CT-a godišnje.

Program je prepoznat i na europskoj sceni. Riječ je o prvom nacionalnom programu, jer drugi još uvijek rade u nekoliko gradova i nekoliko centara te nisu uspjeli razviti nacionalnu pokrivenost, tako da bude jednako dostupan svakome, bilo da živi u centru Zagreba, bilo u Lici…

'Na temelju toga dobili smo europski projekt razvoja plana za cijelu Europsku uniju, tako da naš centar s Heidelbergom, Berlinom, Parizom i Bečom ima još dvije godine da za Europsku komisiju snimi i analizira stanje u Europskoj uniji te da damo preporuke za svaku zemlju članicu kako da razviju program rane dijagnostike i implementiraju ga', kaže nam Samaržija i dodaje da rade na unaprjeđenju programa umjetne inteligencije, a to im je veliki znanstveni cilj za ovu i iduću godinu.

Zadovoljan je i rezultatima odaziva, između 80 i 90 posto.

'To je izuzetno visoko, ali to smo i očekivali jer nije prepušteno pozivanju izvan sustava, nego je integrirano u zdravstveni sustav. Ta integracija u zdravstveni sustav izuzetno je važna, bez obzira na to koliko zvuči logično, ali u pravilu su preventivni i rani dijagnostički programi uvijek posebni programi pa se često poziva na njih kroz medije te na druge načine.'

Hrvatska je napravila originalan pristup potpunog integriranja u zdravstveni sustav te kroz potpunu digitalizaciju imate kontrolu svakog koraka, točno znate što se događa, kaže nam Samaržija i dodaje da nije ništa prepušteno pojedincu da se sam snalazi, da se mora naručivati, moliti, tražiti…

'Pa onda dobiješ nalaz i ne znaš što ćeš s njim. Ovdje je integriran cijeli proces, od ulaza pa do krajnjeg rješenja, ako kod nekoga nađemo nešto što izgleda kao početni karcinom', navodi stručnjak.

Može li to utjecati na ukupnu stopu smrtnosti od karcinoma, prilično visoku u Hrvatskoj? 'Nažalost, stopa smrtnosti u u Hrvatskoj je ogromna, jedna od najviših na svjetskoj sceni - mi jesmo zemlja pušača i drugih čimbenika rizika. Da bismo smanjili broj oboljelih, treba nam nekoliko desetljeća. Promjene su moguće, ali za to treba puno vremena. Modernim screening programima postižemo rano otkrivanje, a to znači da nekoliko puta povećavamo mogućnost izlječenja.'

To su akcije koje se paralelno rade, kaže, jer nastoje poboljšavati metode liječenja te preventivno uklanjati faktore za koje se zna da uzrokuju i doprinose razvoju bolesti, a u sredini je rana dijagnostika jer se može brzo implementirati. 'To je poanta', ističe.

Ključ je da se tumori rano otkriju jer se razvijaju godinama, a cilj svih tih screening, ranih dijagnostičkih programa i metoda je pronaći ih. Kada govorimo o plućima, danas prvi put vidimo tumor kad je velik nekoliko centimetara i metastazirao, a ovakvom metodologijom rane dijagnostike i redovitih snimanja - prema preporukama i programima koji se naprave - cilj je naći ga dok je velik centimetar i dok nema metastaza. Liječnici znaju da smanjenje smrtnosti iznosi preko 25 posto ako se provodi program rane dijagnostike, za što imaju jasne znanstvene činjenice.

Lideri na svjetskoj sceni

'Teško je znanstvenu činjenicu i istraživanje pretočiti u kliničku praksu ili model dostupan svim stanovnicima - to je kvaka 22', poručuje ovaj vrhunski stručnjak.

Hrvatska je uspjela napraviti to, a radimo analizu nakon tri godine i nema nikakve dvojbe - lideri smo na svjetskoj sceni u tome, ističe.

'Ministar je prije jedno mjesec dana rekao, i to se već događa, da smo mi ogledni primjer po kojem će druge europske zemlje krojiti svoje nacionalne programe na tom području. Ponosni smo kao zemlja i zdravstveni sustav. To nije posao pojedinca, ja sam jedan od njih, od 2000 liječnika obiteljske medicine, 100 radiologa, 20 pulmologa i kirurga - to je velik, ogroman nacionalni projekt s inovativnim elementima', zaključuje Samaržija.