U zagrebačkoj Laubi treći put dodijeljena je tportalova godišnja nagrada Vizionar godine u pet kategorija – gospodarstvo, tehnologija, društvo, kultura i sport – te posebna glavna nagrada. Tportal je odabrao pojedince koji svojom vizijom i djelovanjem otvaraju novu perspektivu te mijenjaju društvo i lice Hrvatske nabolje. Ovogodišnji vizionari podijelili su s nama dojmove nakon dodjele
Stručni žiri je kao tportalova Vizionara godine, ali i najvećeg vizionara u kategoriji kultura, odabrao Nebojšu Slijepčevića, redatelja koji je svojim kratkometražnim filmom 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' pokazao da na hrvatskoj kulturnoj sceni pušu neki novi stari vjetrovi.
Nakon što je Slijepčevićev film u Cannesu dobio uglednu Zlatnu palmu, postavši tako prvi iz Hrvatske kojem je to pošlo za rukom, osvojio je i 'europskog Oscara', a sada je, nakon 63 godine, našoj zemlji otvorio i vrata Hollywooda, zaradivši nominaciju za filmsku Himalaju – samog Oscara.
Na pitanje koja je tajna uspjeha njegova filma 'Čovjek koji nije mogao šutjeti', Slijepčević ističe da je to prije svega vrijeme u kojem je ugledao svjetlo dana jer očito korespondira s političkom situacijom u cijelom svijetu.
'A iza svega toga je, naravno, cijeli tim suradnika koji su izrazito profesionalno pristupili cijeloj toj priči', ističe Slijepčević.
'Tomo Buzov je netko koga stvarno vrijedi pamtiti, netko tko je, nažalost, zaboravljen, ali i nije – i doista sam ponosan što je ovaj film doprinio tome. Da, film govori o događaju iz Bosne i Hercegovine iz 1993., ali to je i univerzalna priča. Dilema s kojom se susreću glavni likovi je dilema s kojom se svi mi svakodnevno susrećemo. Mislim da je upravo to ono što je korespondiralo sa mnom i što korespondira i s publikom u cijelom svijetu', kaže on. Osvrnuo se i na destruktivnost tišine, odnosno šutnje.
'Tišina je destruktivna, apsolutno. Destruktivna za pojedinca – kad čovjek prešuti, ne digne svoj glas da ustane protiv nekoga - ali i za društvo - kada u društvu izostane solidarnost, ono je osuđeno na propast', dodaje Slijepčević.
Ivan Franičević, Rasco
Ovogodišnji vizionar u kategoriji gospodarstvo je Ivan Franičević, direktor jedne od perjanica hrvatske industrije, podravske tvrtke Rasco. Osnovali su je 1990. godine prijatelji i inženjeri strojarstva Darko Paviša i Frane Franičević u Kalinovcu, a vođenje je 2015. godine preuzeo Ivan Franičević, pod čijim je upravljanjem ona značajno proširila asortiman proizvoda i tržište.
Kompanija osnovana prije više od 30 godina danas se ubraja među pet najvećih europskih proizvođača u svojoj branši. Njihov asortiman obuhvaća ralice, posipače, kosilice, čistače i druge strojeve, a s oko 400 zaposlenih plasiraju oko 80 proizvoda u 40 zemalja diljem pet kontinenata.
S obzirom na godišnju proizvodnju od oko 150 vozila, s pravom se može smatrati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji. Tvrtka se u svom portfelju može pohvaliti i prvom hrvatskom električnom čistilicom Lynx, a lani su u svijetu privukli veliku pozornost i prvom čistilicom pokretanom vodikom na svijetu.
Koji je ključ Franičevićeva uspjeha?
'Prije svega fantastičan tim. Možda danas primam nagradu Vizionara godine, ali ništa od toga ne bi bilo moguće bez ljudi koji vrlo predano rade', rekao je Franičević.
Na pitanje koje inovacije smatra najvažnijima za budućnost, ističe da će zasigurno spoj strojeva i umjetne inteligencije odigrati najveću ulogu.
'Mislim da je to univerzalan odgovor za svaki sektor jer umjetna inteligencija će prije ili kasnije doći u svaki od njih. Možda nismo predvodnici u tome, ali zasigurno će i nama pokucati na vrata', kaže Franičević.
Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević, Orqa
Pobjednici u kategoriji tehnologija su Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević, kormilari Orqe, tvrtke koja je u nekoliko navrata potvrdila status tvorca najboljih videonaočala za upravljanje dronovima na svijetu. Prošle godine osigurala je višemilijunsku investiciju, a ove planira širenje na SAD, Njemačku, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju... Osim na hobističkom, pozicionirali su se kao važan faktor na tržištu obrambenih tehnologija, a 2022. godine preuzeli su švicarsku tvrtku ImmersionRC, što ih čini najjačim igračem u industriji FPV (First Person View) dronova.
U studenom 2024. potpisali su značajan ugovor o suradnji s turskom tvrtkom Baykar, proizvođačem dronova, što će omogućiti ugradnju manjih hrvatskih dronova u velike bespilotne letjelice Bayraktar TB2. Ključan događaj za ovu tvrtku u 2024. godini bila je seed investicija za ubrzanje razvoja i proizvodnju autonomnih letjelica nove generacije za obrambeno i enterprise tržište. Orqa je jedna od rijetkih zapadnih, nekineskih kompanija koje nude komponente za dronove.
'Iako su Ivan i Srđan odsutni zbog poslovnih obaveza, ponosni smo na ovo priznanje koje nas potiče na daljnji napredak i drago nam je što smo prepoznati, hvala vam. Velika je čast biti danas među ljudima koji su najbolji u onome što rade', rekao je Vlatko Matijević.
72 sata bez kompromisa
Pobjednik u kategoriji društvo je najveći volonterski projekt u Hrvatskoj '72 sata bez kompromisa', koji animira mlade (od 15 do 35 godina) te promiče solidarnost, zajedništvo, kreativnost i volonterstvo. Održava se diljem Hrvatske te je u 11 godina uključio više od 20.000 volontera u više od 3500 njihovih akcija.
Kroz socijalne, radne i ekološke akcije volonteri imaju priliku pristupiti ljudima koji su zaboravljeni u društvu, a nažalost i najčešće socijalno distancirani. Volonteri tijekom 72 sata bez prestanka (i 'bez kompromisa') pomažu članovima lokalnih zajednica u najvećoj potrebi, poput napuštenih, bolesnih i nemoćnih osoba.
Pomažući svojim sugrađanima, ti mladi ljudi povećavaju društvenu svijest o potrebama zajednice, šalju poruku o važnosti preuzimanja odgovornosti, inicijative i djelovanja te o tome koliko je malo potrebno da drugome izmamimo osmijeh na lice.
'Ovo je prije svega velika čast i potvrda našeg rada, ali i velika obveza. Ovo priznanje nije samo naša pobjeda – ono je poziv svima da se uključe i čine dobro', rekao je voditelj projekta Ilija Vrbatović.
Njihov projekt, kaže, prije svega doprinosi solidarnosti i jačanju zajedništva među mladima.
'Ti mladi ljudi volonterskim radom jačaju senzibilitet prema zajednici. I taj se senzibilitet onda kapilarno širi na cijelo društvo', dodaje Vrbatović. A posebice u vremenu u kojem su ljudi podosta otuđeni jedni od drugih, kaže, taj je ljudski element izrazito bitan, kao i vraćanje dostojanstva svakom čovjeku.
Martin i Valent Sinković s trenerom Nikolom Bralićem
U kategoriji sport pobjedu su odnijela braća Martin i Valent Sinković, jedni od najboljih veslača u hrvatskoj povijesti, te njihov trener Nikola Bralić, za kojeg s ponosom kažu da je njihov 'vječni trener'. Braća Sinković jedni su od najtrofejnijih hrvatskih olimpijaca: u 14 godina osvojili su nevjerojatnih 13 medalja na Olimpijskim igrama (4) i svjetskim prvenstvima (9), od čega čak devet zlatnih. Osim toga, prvi su veslači u povijesti koji su osvojili europska, svjetska i olimpijska zlata u dvije discipline, a 2024. bila je njihova godina: zlatom u Parizu postali su prvi hrvatski sportaši od samostalnosti s četiri medalje na Olimpijskim igrama.

'Ključna stvar je ljubav prema našem sportu, imamo najboljeg trenera na svijetu i baš nam je zato drago da smo zajedno dobili nagradu - kao tim. Jer upravo to i jesmo – tim – i jedni bez drugih ne bismo mogli. Trenerovo znanje i ljubav prema onome što radi nešto je što nas drži cijelo vrijeme', ističe Martin Sinković.
'Profesionalni sport iziskuje fizičke i tjelesne napore, ali navikli smo na to. Ima jako teških trenutaka u kojima pritisak bude jako velik, posebno na natjecanjima i prije utrka, ali prihvatili smo to. Zadnja utrka na Olimpijskim igrama bila je teška, ali sportaše krasi zajedništvo koje nas inspirira i gura dalje', dodaje.