Prema riječima bivšeg litavskog premijera, Europska unija trebat će početno ulaganje od 70 milijardi eura kako bi hitno prilagodila svoje željezničke, cestovne, pomorske i zračne koridore za brzo premještanje vojske i opreme u slučaju sukoba.

Petsto prioritetnih projekata

Europska komisija već je identificirala 500 prioritetnih projekata – među njima su proširenje morskih i zračnih luka, proširenje tunela te ojačanje željezničkih mostova – koji će morati biti obnovljeni kako bi omogućili brze i masovne premještaje osoblja i opreme unutar EU-a i prema partnerskim državama, piše Euronews.

'Tu infrastrukturu moramo razviti u skladu s NATO-vim planovima. Osim toga, moramo osigurati učinkovitu obranu ili zaštitu tih strateški važnih infrastrukturnih točaka, a uz to se moramo pozabaviti pravnim zahtjevima', rekao je Kubilius.

Vojna mobilnost odnosi se na sposobnost brze mobilizacije obrambene opreme i trupa kako bi služile kao sredstvo odvraćanja protiv potencijalnog agresora. Trenutno tu sposobnost narušavaju birokratske prepreke, neusuglašene procedure i nedostatna infrastruktura. Primjerice, tenkovima iz jedne članice nije bio dopušten prolaz kroz drugu jer su premašili težinske limite cestovnih propisa, navodi se u nedavnom izvješću financijskog nadzornog tijela EU-a.

Ideja o stvaranju 'vojnog Schengena', koji bi omogućio slobodno kretanje vojske unutar EU-a, u optjecaju je već desetak godina, ali je nakon ruske agresije na Ukrajinu ponovno dobila zamah – osobito sada, kada se Unija ponovno naoružava i jača obrambene sposobnosti.

'Kada izbije rat, morate imati razvijenu industriju kako biste mogli održavati, popravljati i proizvoditi novo oružje. I takva industrija mora biti smještena blizu potencijalne zone sukoba', istaknuo je Kubilius.

Za četiri zemlje 44 posto budžeta EU-a za vojnu mobilnost

Kako bi se ubrzalo osnaživanje europske obrambene autonomije i pomoć Ukrajini, Unija i njezine članice moraju odmah pojednostaviti i ubrzati propise i procedure te osigurati prioritetni pristup oružanih snaga transportnoj infrastrukturi, mrežama i resursima, stoji u bijeloj knjizi o obrambenoj spremnosti objavljenoj prošlog tjedna.

Najviša diplomatkinja EU-a Kaja Kallas i povjerenik Kubilius revidirat će sve postojeće zakone koji utječu na vojnu mobilnost, kartirati i nadograditi svu potrebnu ključnu prometnu infrastrukturu te kasnije ove godine izvijestiti o tom pitanju.

Prema riječima Tonyja Murphyja, predsjednika Europskog revizorskog suda, 44 posto budžeta EU-a za vojnu mobilnost dodijeljeno je Poljskoj, Latviji, Litvi i Njemačkoj, no ukupna sredstva predviđena za razdoblje 2021.–2027. ostaju vrlo skromna u usporedbi s realnim potrebama.

Nadalje, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, EU je do kraja 2023. potrošio cijeli proračun od 1,7 milijardi eura, i to kao političku poruku, čime je nastao potencijalni višegodišnji jaz u financiranju sve do sljedećeg višegodišnjeg proračuna, upozorava revizorsko tijelo sa sjedištem u Luxembourgu.

Sredstva iz kohezijskih fondova za potrebe obrane

Europska komisija bi, prema riječima Kubiliusa, mogla već ovog tjedna predstaviti prijedlog koji bi državama članicama omogućio korištenje nepotrošenih sredstava iz kohezijskih fondova za potrebe obrane – a isto bi se moglo primijeniti na neutrošena sredstva za promet.

'Trebamo razmotriti sve mogućnosti (...) jer je ulaganje u obrambenu industriju ujedno ulaganje u gospodarski razvoj. To je stvaranje novih radnih mjesta', naglasio je povjerenik.

Kubilius se nije obvezao na konkretna izdvajanja za obranu i sigurnost u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028.–2034., ali je istaknuo dodanu vrijednost postojećih europskih obrambenih programa.

'Možemo donijeti prijeko potrebnu dodanu vrijednost, osobito poticanjem zajedničke nabave, većih europskih narudžbi te usklađivanja sa standardima NATO-a i međusobne interoperabilnosti. Ali ti programi također moraju imati financijsku snagu', zaključio je Kubilius.