Emisija 'Tomorrow's World' prije trideset godina pokušala je predvidjeti kako će svijet izgledati 2025. godine. Neka predviđanja bila su daleko od ostvarenja - poput mikročipova za korištenje bankomata ili holografskih pomoćnika u domovima. Jedno se, doduše, ipak približava stvarnosti - rudarenje asteroida. Iako još nije u punom zamahu, nekoliko startupa vjeruje da će upravo oni biti prvi koji će iskoristiti rudna bogatstva svemira.

Američka tvrtka AstroForge, predvođena osnivačem Mattom Gialichem, prva je napravila konkretne korake prema rudarenju asteroida. Tako su 27. veljače lansirali bespilotnu letjelicu Odin SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz Kennedy Space Centra na Floridi. Devet dana kasnije Odin je prošao pokraj Mjeseca i ušao u duboki svemir te će devet mjeseci analizirati asteroid 2022 OB5, udaljen oko osam milijuna kilometara od Zemlje.

Nažalost, ubrzo su se pojavili problemi s komunikacijom, a stručnjaci AstroForgea još uvijek pokušavaju uspostaviti kontakt. Unatoč tome, Gialich ostaje optimističan i vjeruje da je ovo tek prvi korak prema stvarnom rudarenju.

Riznica resursa

Cilj AstroForgea je iskopati male količine platinske grupe metala, ključnih za proizvodnju gorivih ćelija i obnovljivih tehnologija. Plan je započeti s nekoliko grama, postupno prelazeći na kilograme, s nadom da će rudarenje postati komercijalno isplativo. Naime samo kilogram rodija trenutno vrijedi oko 183.000 dolara.

Ipak, mnogi znanstvenici i analitičari sumnjaju u realnost ovih planova. Ian Lange s Colorado School of Mines ističe da rudarenje u svemiru predstavlja niz tehničkih izazova, uključujući problem gravitacije, ključne za separaciju ruda. S druge strane, investitor i istraživač Victor Vescovo vjeruje da je to samo pitanje vremena i tehnologije, navodeći primjere misija poput NASA-inog Osiris-Rexa i japanskog programa Hayabusa, a koji su već donijeli uzorke asteroida na Zemlju.

Rudarenje u svemiru je... ekološko?

Financijski aspekt toga također izaziva rasprave. Iako se rudarenje platine na Zemlji suočava s ekološkim i društvenim problemima, još uvijek postoje relativno dostupni izvori, uključujući one ispod oceana. No istraživanja pokazuju da bi rudarenje asteroida moglo biti znatno manje štetno za okoliš – za svaki kilogram platine dobiven u svemiru nastalo bi oko 150 kilograma CO2, a na Zemlji čak 40.000 kilograma CO2.

Neki stručnjaci vjeruju da bi rudarenje u svemiru imalo više smisla za razvoj svemirske industrije nego za transport resursa na Zemlju. Tvrtka Karmen+ planira koristiti sirovine s asteroida za izgradnju svemirskih postaja, satelita i drugih objekata u orbiti - umjesto da ih vraća na naš planet. Svjetski gospodarski forum procjenjuje pak da će svemirska ekonomija do 2035. godine vrijediti 1,8 bilijuna dolara, što pokazuje koliki potencijal ova industrija može imati.

Međutim jedan od ključnih problema koji ostaje neriješen je pravni status svemirskih resursa. Prema Sporazumu o svemiru iz 1967. godine, on se tretira kao zajedničko dobro čovječanstva, ali ne postoji jasna regulativa o vlasništvu nad rudnim bogatstvima. Pojedine zemlje, poput SAD-a, već donose zakone koji idu u prilog privatizaciji svemirskih resursa, a Ujedinjeni narodi planiraju raspravljati o ovom pitanju tek 2027. godine.

Unatoč brojnim izazovima, rudarenje asteroida više nije samo znanstvena fantastika. Hoće li doista postati isplativa industrija ili će ostati neostvareni san, vidjet ćemo u desetljećima koja dolaze, zaključuje BBC.