Hrvatska udruga sindikata pozvala je vladajuće da se ogluše o, kako su rekli, neprimjerenu i suludu preporuku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o povećanju uvjeta starosne dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina
'U uvjetima u kojima je očekivano trajanje života u Hrvatskoj osjetno niže nego u zemljama EU-a (kod žena za 2,9 godina, a kod muškaraca za 3,7 godina), gdje su broj (1,3 milijuna ukupno, 1,1 milijun u pravnim osobama) i struktura zaposlenih, a posebno u prerađivačkoj industriji (ispod 200 tisuća, odnosno 18 posto zaposlenih u pravnim osobama) i cijelom realnom sektoru neadekvatni u odnosu na broj stanovnika i broj umirovljenika (1,22 milijuna), u kojima mladi ljudi po završetku školovanja odlaze na burzu rada ili u inozemstvo, pa imamo preko 45,7 posto nezaposlenih u populaciji mlađoj od 35 godina, Hrvatskoj ne može pomoći produljenje radnog vijeka, nego isključivo zapošljavanje, i to 600 tisuća ljudi u realnom sektoru, koliko realno nedostaje za postizanje kakve-takve stabilnosti sustava', poručio je šef HUS-a Ozren Matijašević.
Vladi je sugerirao da poradi na oblikovanju uvjeta za konkurentnost prerađivačke i poljoprivredno-prehrambene industrije te na poticanju investicija i posljedično zapošljavanje gotovo uništenog građevinarstva.
'Ukoliko u Vladi ne bude dovoljno razuma i pameti, bojimo se ponavljanja scenarija zemalja koje su slušajući preporuke MMF-a o štednji pridonijele upravo produbljivanju vlastite krize', upozorio je Matijašević.
Hrvatska stranka umirovljenika također je osudila MMF-ovu preporuku nazvavši je politikom 's posla na groblje'.
Resorni ministar rada i mirovinskog osiguranja Mirando Mrsić svojedobno nije mario za preporuku MMF-a, jer je smatrao da se to ne može tako skoro provesti u Hrvatskoj zbog vojske nezaposlenih. Međutim, podsjeća Jutarnji list, ekonomisti i MMF smatraju da Hrvatska može ostvariti velik rast BDP-a jedino s dva milijuna zaposlenih. 'Ako zaposlimo sve ljude sa Zavoda za zapošljavanje, još će nam nedostajati radne snage, stoga produljivanje dobi za odlazak u mirovinu čeka Hrvatsku u budućnosti', izjavio je Mrsić za Jutarnji list
Od 27 zemalja Europske unije čak njih 14 se odlučilo za povećanje dobi za umirovljenje jer su suočene s problemom starenja stanovništva i njegova negativnog utjecaja na proračun. Među njima su Austrija, Njemačka, Irska, Nizozemska, Francuska, Španjolska i Velika Britanija. Većina navedenih zemlja s mirovinskim promjenama kreće nakon 2020. godine. Prema planovima, do 2030. godine u mirovinu bi se išlo sa 67 godina, a od 2050. sa 69 godina.
