• Zdravko Krivokapić, lider koalicije 'Za budućnost Crne Gore', koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija, Narodni pokret, Prava Crna Gora, ali i nestranački kandidati - 27 mandata

Krivokapić, profesor na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Podgorici, donedavno je široj javnosti bio gotovo potpuno nepoznat. Javnost ga je upoznala prije nekoliko mjeseci, tijekom prosvjeda koje je vodila Srpska pravoslavna crkva (SPC) protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Jedan je od osnivača nevladine organizacije 'Ne damo Crnu Goru', koju su osnovali crnogorski profesori i intelektualci u znak podrške Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC-a, a koja je aktivno sudjelovala u organizaciji prosvjeda protiv vlasti.

Za njegov ulazak u politiku najzaslužniji je poslovni čovjek Daka Davidović, piše Blic. Protiv Krivokapića i nekoliko svećenika ovog ljeta podnesena je i kaznena prijava zbog nepridržavanja epidemioloških mjera protiv koronavirusa na prosvjedima. Tada se za pomoć obratio stranim ambasadorima u zemlji napisavši pismo u kojem se požalio na stanje ljudskih prava u Crnoj Gori. Koalicija koja je pobijedila na izborim dogovorena je prije samo mjesec dana, a Krivokapić je došao na čelo zahvaljujući snažnom vjetru u leđa SPC-a. Nakon izbora u pobjedničkom govoru pružio je ruku pomirenja poručivši da neće biti političkog revanšizma.

Zdravko Krivokapić (62) rođen je u Nikšiću. Studirao je na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Podgorici. Postdiplomski studij završio je u Beogradu, a doktorirao u Podgorici. Autor je brojnih knjiga, a u okviru znanstvenoistraživačke djelatnosti objavio je više od 250 radova u međunarodnim i domaćim časopisima. Predsjednik je organizacijskog i član programskog odbora savjetovanja SQM i međunarodne konferencije ICQME. Urednik je međunarodnog časopisa International Journal for Quality Research. Sa suprugom, sveučilišnom profesoricom, ima petero djece i dvoje unučadi.

• Aleksa Bečić, čelnik koalicije 'Mir je naša nacija', koju čine Demokratska Crna Gora, DEMOS, Nova ljevica, Partija penzionera, invalida i restitucije te Društvo za istraživanje politike i političke teorije - 10 mandata

Bečić je rođen u Cetinju 1987. Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici 2010. Magistrirao je na istom fakultetu u ožujku 2014. godine. Osnivač je Demokratske Crne Gore, za koju često ističe da je najjača oporbena politička stranka u državi. Mlada nada crnogorske politike, Bečić je započeo političku karijeru u prosrpskoj Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), nastaloj nakon raskola u DPS-u, kad su se razišli Milo Đukanović i Momir Bulatović, ali ju je napustio 2015. godine i osnovao Demokratsku Crnu Goru te je nastoji brendirati kao modernu i građansku.

Nastoji se blago distancirati od prosrpskog bloka tako da se pokušava profilirati kao crnogorska građanska opcija što je dom svima koji žive u toj zemlji, i Crnogorcima i Bošnjacima i Albancima i, naravno, Srbima. Nakon formiranja nove stranke jedan od prvih dokumenata koje su donijeli bila je Deklaracija o stavljanju veta na podjele i promotivni slogan 'Pobjede a ne podjele'.

Ključne karakteristike političke partije pod nazivom Demokratska Crna Gora su: izbjegavanje jasnog opredjeljenja stranke o pitanjima koja desetljećima dijele crnogorsko društvo, kao što su jezik, crkva, nacionalna identifikacija, odnos prema integracijama u NATO i odnos prema Rusiji. Demokrati su oštro pozicionirani protiv vladajuće partije kao uzročnika ekonomske krize i izostanka borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Nakon uspjeha na nedjeljnim izborima Bečić je euforično poručio da će Crna Gora biti Švicarska na Balkanu.

Petnaestak godina aktivno se bavio nogometom. Osvajač je dva kupa Crne Gore u seniorskoj konkurenciji i bivši je reprezentativac Crne Gore u mlađim kategorijama.

• Dritan Abazović - čelnik koalicije 'Crno na bijelo', koju čine Građanski pokret URA (Ujedinjena reformska akcija), Savez građana CIVIS, Stranka pravde i pomirenje te nezavisni intelektualci - 4 mandata

Ni aktualna vlast ni prosrpska opozicija ne mogu okupiti izbornu većinu i formirati izbornu vlast bez relativno male stranke pod nazivom URA (Ujedinjena reformska akcija) koju vodi dr. Dritan Abazović. Sam Abazović je nakon izbora izjavio da je znao da će se naći u poziciji u kojoj će njihov glas biti odlučujući. Abazović je etnički Albanac iz Ulcinja, u kojem je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti, smjer politologija na Sveučilištu u Sarajevu. Bio je student generacije i dobitnik Zlatne značke i Zlatne povelje. Doktorirao je 2019. godine na istom fakultetu na kojem je i diplomirao.

Dugogodišnji je suradnik nevladinih organizacija iz područja ljudskih prava, euroatlantizma i građanskog aktivizma. Usavršavao se na Sveučilištu u Oslu, u kojem je završio Studije mira, a bio je i sudionik stručnih programa u SAD-u, Luksemburgu, Austriji, Belgiji, Španjolskoj te Sloveniji, piše Slobodna Bosna. Kao predavač je između ostalog bio angažiran na Institutu za tehnologiju MSU, Iligan (Filipini) na temu istočne Europe, kao i na Bilgi Univerzitetu u Istanbulu na temu 'Novi koncept ljudske sigurnosti u političkom sektoru'. Radio je kao izvršni direktor u Televiziji Teuta i izvršni direktor NVO-a Mogul u Ulcinju. Svoju prvu knjigu 'Kozmopolitska kultura i globalna pravda' objavio je 2010. godine. Dosad je objavio desetak znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima, pretežno iz političke filozofije i međunarodnih odnosa. Od 2012. godine član je Parlamenta Crne Gore. Govori engleski i albanski jezik.

Abazoviću je 35 godina, a u politici je od svojih dvadesetih. Bio je jedan od osnivača političke stranke Pozitivna Crna Gora 2012. godine, koja je tada osvojila sedam mandata, a Abazović je postao najmlađi član tog saziva Skupštine Crne Gore. Dvije godine kasnije, nakon podjela, napušta ovu stranku i funkcionira kao nezavisni zastupnik do 2015., kad se pridružuje novoosnovanoj Ujedinjenoj reformskoj akciji (URA), na čijem je danas čelu. Oko URA-e je okupljeno još nekoliko stranaka i pokreta: Savez građana Civis, Bokeški forum, Stranka pravde i pomirenja te nezavisni intelektualci. Žestok je kritičar režima Mila Đukanovića, ali jednako je kritičan prema prosrpskoj opoziciji. Srpski mediji navode da svoju prepoznatljivost ponajviše duguje upravo Mili Đukanoviću, crnogorskom predsjedniku koji ga je prije nekoliko godina javno u Skupštini Crne Gore nazvao 'bitangom'.