Poput pravih olimpijaca, i 18-godišnji maturant vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Relkovića intenzivno se pripremao posljednjih mjesec dana. Za finiš je brusio znanje na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, u čije će klupe ove jeseni sjesti i službeno - kao student.

'Posljednjih mjesec dana pripremao sam se po nekoliko sati dnevno, a službene pripreme trajale su pet dana u Zagrebu. Pomogli su mi profesori s PMF-a koji su nas pripremali kao tim, a ostatak sam odradio sam uz nekoliko sastanaka s profesorom iz škole. To je bilo vrijeme malo intenzivnijeg učenja, ali nije nedostajalo zabave i druženja s prijateljima. Opuštena atmosfera', opisuje dio svojeg ljetnog školskog odmora Srećko Kajić.

'Nema nerješivih pitanja, većina je pogrešaka rezultat nepažnje'

Iza njega je i državna matura na kojoj je sto posto riješio ispit iz engleskog jezika dok je iz geografije postigao jedan od najboljih rezultata u njezinoj povijesti. Je li se zalomilo i koje teško pitanje, pitamo ga: 'Nije bilo pretjerano teških ili nerješivih pitanja, većina pogrešaka bila je rezultat nepažnje.'

Prije Svjetske geografske olimpijade ovaj mladi Vinkovčanin sudjelovao je na četiri natjecanja. Debitirao je u prvom razredu gimnazije te je osvojio treće mjesto na županijskom natjecanju, a potom je nastavio niz svake godine pa je proglašen i državnim prvakom iz geografije.

'Olimpijada je zahtjevnija od državnog natjecanja jer je to na svjetskoj razini, no i koncept je potpuno drugačiji pa ta dva natjecanja nisu baš usporediva', odgovara tportalu 18-godišnji Vinkovčanin.

Sama Svjetska geografska olimpijada, opisuje on, traje četiri dana, a natjecanje je podijeljeno na tri dijela – pismeni dio, terenski rad i multimedijalni test. Atmosfera je radna, dodaje, a uvjeti gotovo savršeni. Pitanja dolaze iz fizičke i društvene geografije svijeta. Pojedinačno postignuti rezultati na kraju se zbrajaju, čime se dobiva i konačni poredak.

'Natjecanje traje četiri dana, nakon čega je dodjela medalja, pa prvi dio sveukupno traje između pet i šest dana. Potom dio država ide na iGeo, odnosno ekskurziju po zemlji domaćinu', objašnjava Srećko Kajić.

Što je najteže na Olimpijadi?

A što mu je bilo najteže na Olimpijadi, zanima nas.

'Pitanje o prepoznavanju geomorfoloških oblika na terenskom radu uvjerljivo je svima bilo najteže', bez okolišanja će ovaj svjetski prvak koji, kaže, nema neke istaknute uzore, no priznaje kako ga je za geografiju najviše zainteresirao profesor iz srednje škole, Zvonko Korpar.

'Geografiju volim od malih nogu i spontano sam ju počeo proučavati, a nastavilo se to i u ostatku školovanja. Za sada mi je najbolji dio regionalna geografija, a njezin najdosadniji dio geologija', komentira budući student geografije zagrebačkog PMF-a.

Za ovog svjetskog prvaka geografija je znanost koja daje sliku o svijetu, tome kako je nastao, razvijao se te njegovim problemima i kako ih riješiti. Njezino proučavanje jedan je od najboljih načina, opisao je, da se upoznaju različite kulture i egzotične zemlje. Smatra, ipak, kako u hrvatskom školskom sustavu ima 'previše trivijalnih podataka' iz geografije.

'Previše je podataka koje učenici srednjih škola, a koji se geografijom neće baviti, ne moraju znati jer ih se time samo opterećuje. Baš zbog nekih trivijalnih podataka i opsežnog gradiva iz geografije imamo veće znanje od učenika nekih drugih zemalja, što je izvrsno za nas koji se bavimo time, no smatram da je ipak dio gradiva suvišan za prosječnog školarca koji se ovom znanošću neće baviti', ističe Kajić, dodajući da uživa punu podršku obitelji na svojem putu učenja.

Kao svjetski prvak u geografiji, zanima nas što bi volio vidjeti, koje zemlje posjetiti: 'Volio bih posjetiti egzotične krajeve, bilo gdje u svijetu.'

Kada ne uči za natjecanja, ovaj mladi Vinkovčanin rado s prijateljima zaigra košarku.