Mladi pišu da su zabrinuti za budućnost Srbije i zapadnog Balkana te tumače zašto je ova rezolucija bitna za Srbiju.

'Demokracija u našoj zemlji nazaduje u posljednjih nekoliko godina, a mnoge ugledne organizacije opisuju je kao hibridni režim. Mladi ljudi koji se usude kritički govoriti o vladinoj politici izloženi su kampanji mržnje i na meti su javnih dužnosnika. Ipak, odlučili smo da ne šutimo dok je naša mirna budućnost, koju sigurno zaslužujemo, ugrožena. U ime mnogih mladih u Srbiji i građana koji su duboko uplašeni govoriti zbog klime koja se stvorila u našem društvu koju je potaknula neodgovorna kampanja o rezoluciji o Srebrenici koju vodi najviši srpski državni dužnosnik, smatramo da je naša ljudska dužnost da kažemo: Ne u naše ime', poručili su, prenosi Dnevni Avaz.

Kako kažu, unatoč raširenim dezinformacijama i zloupotrebama rezolucije o genocidu u Srebrenici u srbijanskoj javnoj sferi, oni na to gledaju kao na ključni korak u procesu suočavanja s prošlošću.

'Priznavanje masovnih zločina igra ključnu ulogu u uspostavljanju mehanizama prevencije i treba ga smatrati temeljem za izgradnju bolje budućnosti u postkonfliktnim društvima. Svjedoci smo upravo suprotnog; Nebrojeno puta državni dužnosnici tvrdoglavo negiraju pravno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici, raspirujući mržnju i otvarajući rane koje treba liječiti. Posljednjih pet godina u Srbiji se vodi velika i organizirana akcija oslikavanja zidova, javnih ustanova i zgrada u gotovo svim gradovima imenom i likom Ratka Mladića. Mladić je tijekom rata u BiH bio zapovjednik Vojske Republike Srpske, a osuđen je za zločine protiv čovječnosti u nekoliko općina u BiH, uključujući genocid u i oko Srebrenice. Iako smo obavijestili lokalne vlasti, ništa nije poduzeto da se to ukloni. Vlasti su šutjele, ali su neki od najuglednijih javnih dužnosnika otvoreno izjavili da u tome ne vide ništa loše', pišu mladi.

Podsjećaju da je Narodna skupština Srbije 2010. godine usvojila Deklaraciju o osudi zločina počinjenih u Srebrenici onako kako su definirani u presudi ICJ-a, odnosno bez spominjanja pojma genocida. Međutim, srpski dužnosnici i dalje krše ovu deklaraciju.

'Srbija nastavlja kršiti Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer Državno tužiteljstvo za ratne zločine ne procesuira ratne zločince i ne podiže optužnice za zločine protiv čovječnosti i genocid u slučaju Srebrenica. To nas je dovelo do uvjerenja da u Srbiji postoji kultura nekažnjivosti, što dodatno potvrđuju brojna izvješća međunarodnih i domaćih institucija, a posebno je istaknuto u izvješću povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava Dunje Mijatović za 2023. Nadalje, najviši državni dužnosnici Srbije kontinuirano veličaju osuđene ratne zločince koji su osuđeni za masovna kršenja ljudskih prava. Ovi činovi ugrožavaju mirovni proces u regiji ne ostavljajući prostora za iskren i odgovoran politički dijalog o prošlosti.

Gotovo tri desetljeća nakon genocida u Srebrenici, oni koji su proglašeni odgovornima za ovaj zločin javno su od najviših državnih predstavnika prikazani kao heroji. Osim toga, nema pokušaja srbijanske vlade da dostojno oda počast žrtvama genocida u Srbiji. Srbijanski pravni okvir ne dopušta podizanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i službene komemoracije ili druge radnje odavanja počasti žrtvama. Također, komemoracije koje svake godine organiziraju lokalne nevladine organizacije u Srbiji, a koje su posvećene žrtvama i obiteljima preživjelih genocida, često su meta napada ekstremističkih skupina i pod prijetnjom policijskih zabrana. YIHR od 2005. godine aktivno poziva vlasti u Srbiji da 11. srpnja proglase Danom sjećanja na Srebrenicu', pišu mladi.

Navode da proteklih mjesec dana svakodnevno svjedoče upornim pokušajima da se ono što se dogodilo u Srebrenici negira kao čin genocida i blokira usvajanje Rezolucije u Općoj skupštini UN-a, prikazujući Rezoluciju kao nešto strašno za srpski narod.

'Tim pokušajima predvode najviši srpski državni dužnosnici i institucije. S druge strane, grupa najuglednijih nevladinih organizacija iz Srbije, među kojima je i YIHR, oglasila se priopćenjem u kojem podržava usvajanje Rezolucije Opće skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici. Ipak, te se organizacije suočavaju s brojnim uvredama, pa i prijetnjama. To jasno pokazuje da priče o poricanju genocida, koje održavaju državni dužnosnici, oblikuju javno mnijenje; krajnje je vrijeme da se stane na kraj kulturi poricanja koja regiju drži zarobljenom u prošlosti', konstatiraju.

' Smatramo da je Rezolucija Opće skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici važna jer će dovesti ne samo do priznanja žrtava i poštovanja prema njima, već će biti korisna i za srpsko društvo jer će poslužiti kao dobra polazna točka za društveni dijalog o odgovornosti Republike Srbije za genocid, kao i za osiguranje dostojanstvenog mjesta žrtvama u javnoj sferi' - naveli su i dodali: 'Predsjedniče, Pozivamo Vašu Ekselenciju da ne dopusti negiranje pravno utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici i zloupotrebu žrtava u političke svrhe na relevantnom zasjedanju Opće skupštine UN-a, na kojem će tema biti Rezolucija o genocidu. godine u Srebrenici. Nadamo se da će usvojeni tekst Rezolucije pokrenuti prijeko potreban dijalog u našem društvu i stvoriti ambijent u kojem će žrtve genocida naći mjesto poštovanja i dostojanstva u javnom diskursu Srbije. YIHR čvrsto stoji uz Rezoluciju kao garanciju mira. Molimo Vas, gospodine Predsjedniče, da primite izraze našeg dubokog poštovanja.'