Dvije bombe eksplodirale su u utorak ujutro u zračnoj luci, a jedna u metro stanici Maelbeek u Bruxellesu. U tim terorističkim napadima smrtno su stradale 34 osobe, a više od 170 je ranjenih. Teroristički napad u Bruxellesu napad je na EU, rekao je francuski predsjednik Hollande. U 'Otvorenom' o ovoj temi razgovarali su Mladen Pemper, voditelj Službe terorizma u Ravnateljstvu policije, Marinko Ogorec s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije, i Tomislav Krasnec, novinar Večernjeg lista
'Trenutno stanje opasnosti od terorizma u Hrvatskoj je stabilno, razina sigurnosti podignuta je na treći stupanj radi prevencije', rekao je Mladen Pemper. Hrvatska policija izmjenjuje informacije s Interpolom i Europolom. 'Crvenog alarma u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nije bilo. Naši građani ne trebaju strahovati', siguran je Pemper.
Marinko Ogorec kaže da je takvu vrstu terorističkog napada koji se zbio u Bruxellesu teško prevenirati. Najveću ulogu u prevenciji imaju obavještajne službe, ali apsolutne zaštite definitivno nema. Novinar Tomislav Krasnec složio se da je ovo vrsta terorizma koji je teško spriječiti, a da je najvažnija suradnja obavještajnih službi između država. Vezano za ideju o obavještajnoj službi na razini Europske unije, Ogorec kaže da je definitivno potrebna veća koordinacija i rješavanje problema nepovjerenja među obavještajnim službama različitih država.
'Ovo je bio napad na simbole', siguran je Anđelko Milardović, tj. napad na Europsku uniju. 'EU funkcionira kao švicarski sir, odnosno puna je rupa, što možemo vidjeti po vremenu koje joj je bilo potrebno za konsolidaciju u pogledu migracijske krize', ocijenio je Milardović u Otvorenom HRT-a.
Krasnec je spomenuo novi fenomen unutar EU - pojam stranih boraca, tj. državljana EU koji su radikalizirani ondje gdje su se trebali integrirani, odlazili su u Siriju gdje su se borili na strani džihadista te se potom neprimjetno vraćali natrag u Europu. 'U Belgiji postoje hermetički zatvorene zajednice imigranata koji nikad nisu osjećali da je Belgija njihova država i nemaju povjerenja u institucije - zato što integracija nije uspjela. Ono što je potrebno je deradikalizacija', smatra Krasnec.
'Migrantska ruta destabilizira prostor, kratkoročno jer neke terorističke strukture mogu neprimjetno stići, a dugoročno zbog problema integracije. Za neuspješnu integraciju kriva je i sama Europa', smatra Ogorec, a umjesto nje na kraju je nastala getoizacija - primjerice Turci u Njemačkoj. Milardović kaže da je postojala radna, ali ne i ljudska integracija.
'Na kraju je najveća žrtva Europa koja će platiti zbog svojeg konceptualnog vrludanja', uvjeren je Milardović. U odnosu na izbjegličku krizu, gospodar EU je Turska koja drži ključeve i može diktirati. Dugoročne posljedice za Europu Milardović naziva katastrofalnima jer će doći, predviđa, do sužavanja sloboda te povećanja kontrole i nadzora nad građanima. Ogorec kaže da su se mnogi ljudi spremni dobrovoljno odreći nekih ljudskih prava samo da bi bili sigurniji, a boji se da je teroristički napad u Bruxellesu samo početak. S njim se složio i Milardović.
