Iako su parlamentarni izbori u Hrvatskoj ‘zapravo potvrdili bipolarnost političke scene (dvije velike stranke i njihove koalicije su dobile 65 posto glasova i 75 posto mjesta u Saboru), pojava Mosta koji sa svojim zastupnicima ima priliku odlučivati o tome tko će doći na vlast unijela je novosti u hrvatsku politiku, konstatira se na početku analize dr. Michaela A. Langea‘Kroatien auf dem Weg nach Neuwahlen?’, napisane za Zakladu Konrad Adenauer. Lange odmah nakon toga konstatira da je s odmakom od mjesec dana ‘teško reći tko je pobijedio na izborima’ te da su se pobjednicima proglasili lideri oba ideološka tabora: Zoran Milanović, ‘koji navodno predstavlja urbane, prosvijećene i proeuropske ‘ljevičare’', i Tomislav Karamarko, ‘kao predstavnik navodno nazadnih, ruralnih, nacionalističkih ‘desničara’'.

Tijekom sondiranja među strankama su se mogla primijetiti i prva neslaganja unutar Mosta, koji je ostao bez troje zastupnika predvođenih Dragom Prgometom, a kasnije i bez Stipe Petrine, te sada njegovih 15 zastupnika ‘nisu dovoljni HDZ-u za stvaranje parlamentarne većine od najmanje 76 mjesta’. Langeova analiza opisuje i kako je išao pokušaj konstituiranja Sabora, tijekom čega je SDP predložio Roberta Podolnjaka za predsjednika, ali koji je to odbio jer nije dobio podršku dviju velikih koalicija. ‘HDZ je onda objavio da neće podržati Podolnjaka, koji je onda odbio kandidaturu za predsjednika Sabora, a sjednica je prekinuta. Tijekom prijenosa uživo mogla se vidjeti radost predsjednika SDP-a zbog takvog raspleta sjednice, uvjerenog kako je hrvatskoj javnosti, ali i podržavateljima Mosta, dokazao da je njegova stranka spremna na suradnju i na prepuštanje pozicija u vlasti. Ovim mudrim šahovskim potezom Milanović je smanjio očekivanja HDZ-a da će dobiti podršku Mosta’, piše u analizi Zaklade Konrad Adenauer koja postizborno ponašanje Mosta opisuje kao ‘nespretno i obilježeno izbjegavanjem prihvaćanja političke odgovornosti’. SDP kalkulira da bi u slučaju novih izbora mogao zadobiti dobar dio glasača Mosta, piše Lange.

U analizi se onda obrađuju prijepori oko tumačenja Ustava te se ističe da i mnogim sucima Ustavnog suda istječu mandati, što bi Hrvatsku moglo uvesti u ustavnu krizu. Analitičar Zaklade Konrad Adenauer podsjeća da od 2010. nitko nije imenovan u ispražnjeno mjesto na Ustavnom sudu i da se ‘u ovakvoj političkoj situaciji’ ne može očekivati suradnja velikih stranaka oko toga. Ističe se pak konstruktivno ponašanje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koju u analizi opisuju kao odlučnu političarku, dok se Milanović ponaša 'komesarski'.

Prijedlog Mosta o nestranačkom mandataru, koji je iznesen 7. prosinca, ‘nije dobra vijest za lidere dviju velikih stranaka’. Lange piše da HDZ ‘još četiri godine u opoziciji ne bi mogao preživjeti’ te da ‘mnogi od 220 tisuća članova te stanke očekuju mjesta u javnoj upravi’, zbog čega je HDZ bio ‘iznimno spreman na kompromise prema Mostu’. Mnogi u HDZ-u smatraju, piše Lange, da su ‘izgubili dobivene izbore’, zbog čega u stranci raste nezadovoljstvo predsjednikom Tomislavom Karamarkom, kojemu se naročito zamjera loša predizborna kampanja i izbjegavanje TV-duela sa Zoranom Milanovićem. Kao potencijalni izazivači Karamarka za mjesto na čelu HDZ-a spominju se europski zastupnici Andrej Plenković Davor Stier, čiji se politički esej u analizi Zaklade Konrad Adenauer opisuje kao ‘važan test reformske spremnosti vodstva HDZ-a’.

U analizi se upozorava da bi novi izbori bili loša vijest za hrvatsko gospodarstvo, između ostaloga i jer se po podacima Hrvatske narodne banke državni dug popeo na 85,6 posto BDP-a, a Europska komisija predviđa da se on neće sigurno smanjiti ni u sljedeće dvije godine. Na kraju se zaključuje sljedeće: ‘Hrvatska se nalazi u neuobičajenoj kriznoj političkoj situaciji koja je na trenutak u drugi plan gurnula gospodarsku krizu. Ipak, to ne može još dugo trajati ukoliko hrvatska država i gospodarstvo žele izbjeći veću štetu.’