Potrebne su nam zajedničke edukacije jer je očito riječ o problemu koji nije tako lako rješiv, rekla je ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medija Jasna Vaniček-Fila.

Radi se o tužbama koje pokreću moćni pojedinci, kako bi utišali kritične glasove, u Hrvatskoj su podnesene 33 takve tužbe, a Malta, Slovenija, BiH i Francuska imaju nešto više tužbi od nas.

Vaniček-Fila ističe kako je cilj radne skupine Ministarstva, u kojoj su brojni stručnjaci, cilj onemogućiti moćnike koji bi htjeli zaustaviti rasprave o pitanjima od javnog interesa i zaustaviti one koji bi htjeli ušutkati novinare.

Član Odbora stručnjaka za slapp tužbe Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekao je da su tuženici najčešće novinari, a zatim i aktivisti, nevladine udruge i znanstvenici.

Napominje kako primarni cilj tužitelja nije uspjeh u sporu, već da se o njemu prestane govoriti, radi se pritisak i traži se protok vremena i financijsko iscrpljivanje.

Takvim tužbama uvelike je ugrožena demokracija, egzistencija medija i ljudska prava, kaže Lisičar napominjući da je potrebno podizati svijest među ljudima jer je riječ o posebnom problemu koji ćemo teško potpuno riješiti.

Za suca Vrhovnog suda Željka Pajalića najvažnije je steći povjerenje u pravosuđe, a isto tako pravosuđa u novinare i njihovu javnu funkciju.

Imamo određenu viziju kako bi se, uz određene zakonodavne intervencije, moglo unaprijediti naš zakonodavni okvir, kaže Romana Matanovac Vučković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

U postojećem pravnom okviru nemamo propis posebno posvećen problematici slappa, No, mislim da takav propis nema potrebe donositi, nego u postojeće propise uvrstiti odredbe koje bi bile posvećene slapp tužbama, rekla je Matanovac Vučković.