Najavljeni projekt zamjene policijskih djelatnika u zračnim lukama u Hrvatskoj privatnim zaštitarima pozdravili su stručnjaci za sigurnost. No, kažu, jedan je uvjet da prepuštanje privatnom sektoru djelatnosti koja je jedan od važnijih u mozaiku državne sigurnosti bude uspješno, a to je stroga kontrola države nad zaštitarima i zaštitarskim tvrtkama koje će čuvati zračne luke
U sklopu štednje i reorganizacije rada u ministarstvima, Vlada je ovog tjedna spomenula projekt prepuštanja osiguranja zračnih luka privatnim zaštitarskim tvrtkama. Hrvatska će policija, kažu, imati puno više posla od sljedeće godine na čuvanju Schengenske granice.
Zaštitari bi imali posebne licence za rad na graničnim prijelazima, a policajci će i dalje biti u zračnim lukama, samo u manjem broju te će služiti kao nadzor zaštitarima koji će preuzeti posao pregleda putnika i njihove prtljage.
'I vani je praksa da civilne zaštitarske tvrtke osiguravaju zračne luke, ali ne u potpunosti. Policija nadzire ključne točke i rad samih zaštitara, no to nije loša praksa jer bi zaštitari preuzeli jednostavnije poslove čiste kontrole', rekao je za tportal Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.
No, kriteriji za zaštitare te edukacija koju je svaki licencirani zaštitar do sada morao proći u ovom slučaju neće biti dovoljni. Cvrtila smatra da će trebati jako pooštriti kriterije za zaštitare kojima će se povjeriti takav odgovoran posao, posebice kada je riječ o godinama nekažnjavanosti, a bilo bi dobro uvesti i sigurnosne provjere.
No, tu dolazimo i do sljedećeg problema – plaća. 'Zaštitari su malo plaćeni, 15 kuna po satu nije dovoljna garancija da se isključi mogućnost vrbovanja za kriminalne radnje. Nije isto biti zaštitar u zračnoj luci ili u nekom manje važnom objektu', pojašnjava Cvrtila i dodaje kako je riječ o kritičnoj infrastrukturi značajnoj za sigurnost države. Zaključuje kako će od presudne važnosti biti pooštravanje kriterija.
Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i međunarodne odnose, također smatra kako je riječ o jako dobrom potezu te kako je takva praksa u svijetu uobičajena. Čak i u Izraelu privatne kompanije osiguravaju zračne luke.
'Mi imamo previše nasljeđa iz prijašnjih vremena. Vani je normalno da sve što možete prepustite privatnom sektoru. I Britanci i Izraelci su to razvili do savršenstva', kaže nam Bilandžić.
Država i dalje brine za primarnu sigurnost građana, a među to spada i zaštita infrastrukturnih objekata među koje spadaju i zračne luke. 'To jest odgovornost države, no država ne mora biti neposredan izvršitelj tih zadaća. Glavni zadatak je provođenje izobrazbe tih zaštitara i kontrola njihovog rada', zaključuje Bilandžić.
