Hrvati su se nakon japanskog potresa intenzivnije počeli zanimati za policu osiguranja u slučaju potresa. Sukladno tome, premije na iste uskoro bi mogle rasti
'Možemo potvrditi da smo u zadnje vrijeme zabilježili povećani interes potražnje za osiguranjem od potresa, Croatia osiguranje ima ugovor o reosiguranju potresa s cjenikom važećim do 30. lipnja i moguće je da će tada doći do korekcija cijena', istaknula je Matea Ožbolt iz Croatia osiguranja za tportal.
'Osiguranjem od potresa nadoknađuju se materijalna štete uzrokovane potresom od 5 i više stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici i visina premije ovisi o zoni kojoj mjesto osiguranja pripada, a koja se određuje s obzirom na poštanski broj mjesta. Tako je određeno šest zona rizika izloženosti potresu, te je moguće da dva mjesta koja su relativno fizički blizu, dakle čak u istom gradu, zapravo nisu jednako izložena riziku potresa pa je cijena osiguranja odmah različita', ističe Ožbolt.
U Japanu je tek 17 posto kućanstava osigurano od potresa. Prema procjenama tvrtke Credit Suisse, ekonomska šteta uzrokovana potresom i tsunamijem mogla bi se procijeniti na od 170 do 180 milijardi dolara, odnosno oko 130 milijardi eura.Najskuplja katastrofa u povijesti
Osiguranje stana od potresa prilikom ugovaranja stambenog kredita, za razliku od požarnog osiguranja, nije obavezno, stoga ga većina građana ni nema. No ako dođe do razornog potresa, a na kredit tek kupljeni stan na trećem katu završi u prizemlju, kredit za njega ćete i dalje plaćati.
'Ukoliko korisnik kredita želi dodatno i kvalitetnije osigurati i zaštititi nekretninu ili stvari u kućanstvu, može ugovoriti i dopunska pokrića ili dodatna osiguranja – kao što je i osiguranje od opasnosti potresa - no ono prema uvjetima banke za odobravanje stambenih kredita nije obvezno', doznajemo iz Zagrebačke banke.
Osim o lokaciji, visina police osiguranja ovisi i o kvaliteti gradnje, pojašnjavaju nam u Erste banci. S obzirom da većina korisnika stambenih kredita nema uplaćeno osiguranje od potresa, zanimalo nas je što bi se dogodilo da se npr. u Zagrebu dogodi razoran potres u kojem bi deseci zgrada bili uništeni: bi li korisnici stambenih kredita morali i narednih 25 do 30 godina plaćati ratu kredita za srušeni stan?
'Erste banka sukladno tržišnim okolnostima i uvjetima koji vladaju u okruženju kontinuirano prati tržišna kretanja i prilagođava svoju ponudu trenutnim okolnostima, te bi i u takvoj situaciji sigurno pronašla adekvatan model prevladavanja situacije s obzirom da smo socijalno osjetljivi i da se trudimo poslovati moralno i odgovorno', kažu nam iz Erste banke.
U tom slučaju sve o socijalnoj osjetljivosti uprave neke banke ili osiguravateljske kuće. Pametnom dosta.
