Papa Franjo tijekom svojeg jučerašnjeg posjeta Boliviji u sklopu latinoameričke turneje nemalo se iznenadio kada mu je tamošnji predsjednik Evo Morales poklonio križ s raspetim Kristom u obliku srpa i čekića, a mnoge su svjetske agencije prenijele da se Papa naljutio zbog tako neprimjerenog poklona. Međutim, kada su mu objasnili povijest tog simbola, promijenio je mišljenje
Poklon bolivijskog predsjednika je replika križa koji je izradio španjolski isusovac Luis Espinal, a njega su 1980. ubili agenti bolivijskih diktatora koji su se na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine prošlog stoljeća smjenjivali kao na pokretnoj traci.
Ubijeni svećenik, koji je pripadao istom redu poput sadašnjeg Pape, križ je zamislio kao simbol potrebe kršćansko-marksističkog dijaloga s radnicima i poljoprivrednicima, što je Morales, kao ljevičarski populist, smatraju analitičari, pokušao iskoristiti tijekom Papinog posjeta. Papa je prilikom uručivanja poklona bio vidno šokiran, no nakon što mu je kasnije pojašnjeno kako se radi o replici Espinalovog križa, s radošću ga je prihvatio. Inače, papa Franjo je tijekom posjeta Boliviji zastao na cesti između La Paza i El Alta, na kojoj je Espinal ubijen, te se pomolio na tom mjestu.
El culmen de la soberbia es manipular a Dios al servicio de ideologías ateas... Hoy, una vez más: #CristoCrucificado pic.twitter.com/uLbPPQDAGj
— Jose Ignacio Munilla (@ObispoMunilla) July 9, 2015
Isusovac koji je izradio kontroverzni križ pored svećeničke dužnosti bio je pjesnik, novinar i filmski redatelj te je živio s rudarima koji su se otvoreno bunili protiv diktature Luisa Garcije Meze. Bio je to najkrvaviji period u bolivijskoj povijesti. Espinal je zbog posvećenosti rudarima često bio na meti Mezine paramilicije koja ga je 21. ožujka 1980. svirepo usmrtila, a njegovo tijelo pronađeno je nedaleko od vrha Chacaltaya u bolivijskim Andama.
Rođen 1932. u Španjolskoj za vrijeme krvavog građanskog rata, pridružio se isusovcima poput starijeg brata i sestre koja je postala redovnica karmelićanka. Nakon završenog studija radio je za španjolsku državnu televiziju kao producent vjerskog programa, no dao je ostavku nakon što tadašnji ravnatelj nije htio emitirati emisiju o teškom životu u španjolskim radničkim četvrtima, iako ga nije htio ni pogledati.
Potom se 1968. preselio u Boliviju i pokrenuo novine, a radio je na televiziji i filmu te je predavao komunikologiju na lokalnom sveučilištu i pisao filmske kritike kroz koje je provlačio svoj stav spram vojne diktature. Pored toga, pisao je poeziju na katalonskom jeziku i čitao Bibliju na grčkom.
U narodu voljeni i poštovani isusovac, kojeg proglašavaju bolivijskim mučenikom, pred Božić 1977. započeo je štrajk glađu kako bi upozorio svjetsku javnost na opasnost vojne diktature, a njegov primjer slijedile su tisuće drugih Bolivijaca.
Espinalovo ubojstvo izazvalo je neviđen šok među stanovnicima Bolivije, a njegovom pogrebu u La Pazu nazočilo je nekoliko stotina tisuća vjernika i poštovatelja iz marksističkih krugova. Kolika je popularnost Espinala u Boliviji, ponajbolje svjedoči odluka predsjednika Moralesa da se datum svećenikove smrti proglasi Danom bolivijskog filma, zbog njegovog doprinosa tamošnjoj filmskoj umjetnosti, ali i borbi za ljudska prava i demokraciju.
Espinalov kolega i prijatelj Xavier Albo kazao je za agenciju Catholic News Service kako je 'voljeni otac Luis nesumnjivo bio ljevičar, iako nije pripadao nijednoj političkoj stranci', te kako je 'dao život zbog razvijanja dijaloga između marksista i kršćana, što mnogi ni danas ne razumiju'.
