Morales, koji obnaša treći predsjednički mandat, želi promijeniti ustav što bi mu omogućilo da se kandidira za reizbor 2019. i eventualno ostane na vlasti do 2025.

Protiv izmjena je 67 posto glasača, a za izmjene je njih 33 posto, prvi su rezultati referenduma, koje izborno povjerenstvo temelji na 3,6 posto prebrojanih glasačkih listića.

Istodobno, Ipsosova izlazna anketa pokazuje da je protiv izmjena 52,3 posto, a za izmjene 47,7 posto, dok je prema Morijevoj anketi 51 posto za, a 49 posto protiv izmjena.

Potpuniji podaci očekuju se kasnije u ponedjeljak.

Potvrdi li Moralesov poraz i konačan rezultat referenduma to će biti još jedan udarac za južnoamerički ljevičarski pokret koji je diljem kontinenta pretrpio niz izbornih poraza.

Potpredsjednik Alvaro Garcia Linera bio je u nedjelju navečer ustrajan u svojoj procjeni da je riječ o mrtvoj utrci i da bi se rezultat mogao preokrenuti. 'Moguće je da će se suze radosnice kod nekih oporbenih političara do jutra pretvoriti u suze očajanja', rekao je Alvaro Garcia Linera.

Morales je zaslužan za smanjenje siromaštva u jednoj od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike. Za predsjednika je ponovno izabran 2014. ali sve više kritičara optužuje njegovu vladu za korupciju i autoritarnu vladavinu.