Kurikularna reforma ne bi smjela biti političko pitanje, no ona se pretvara u prvorazredno političko pitanje, iznio je stav Mosta nakon stanke Marko Sladoljev.

'Stav Mosta je također da se kurikularna reforma treba nastaviti i da se trebaju uvažiti sve stručne primjedbe, ne ideološke nego stručne. Ono što se dogodilo s ovom reformom je da su u medijima ideološke rasprave zagušile ovu stručnu raspravu. Dakle, ideološke rasprave su napadale ovu reformu da je antihrvatska iako se s time ne slažem, ali svakom jasno je u hrvatskom društvu da se npr. Domovinski rat treba zvati Domovinski rat, a ne postjugoslavenski rat i to se naravno treba promijeniti', rekao je Sladoljev.

Primjedbe na reformu su stručne i one se trebaju uvažiti, smatra Sladoljev. 'Smatramo da bi se stručna ekspertna skupina trebala proširiti, ako se gospodin Jokić smatra ugroženim sa 10 onda ne mora biti 10, može biti pet, ali stručni ljudi moraju u ovoj reformi doći do izražaja. Ne smije reforma biti predmet politikantstva i ona mora biti konsenzus svih političkih stranaka što se trenutačno ne događa', rekao je Sladoljev.

Voditelja Ekspertne skupine Borisa Jokića i ministra obrazovanja Predraga Šustara pozvao je da uspostave dijalog te poručio da se rasprave ne smiju prelamati preko leđa djece. 'Evo na primjer Matko Glumčić koji je radio na kurikularnoj reformi iz fizike, koji ima velike primjedbe o ovoj reformi, koji je dao izdvojeno mišljenje i rekao je jednu zapravo suštinsku stvar - kurikulum iz fizike koji se sad trenutačno provodi, koji je ova reforma zamislila je takav da bi ga trenutačno moglo provesti pet posto škola. Zbog čega? Zato što nema opreme, zato što su škole neopremljene. Dakle u toj reformi postoji genijalnih stvari, npr. da djeca moraju istraživati, da moraju mjeriti. Pa s čim će mjeriti kad nemaju opreme? Dakle, ova reforma mora pratiti ulaganje u znanost i obrazovanje na jednak način kao i neke druge stvari', rekao je Sladoljev.

O kurikulumu se oglasio i HNS. Slovenija je sa svojom reformom počela 1996., Crna Gora od 2011. ima novi sustav i novu reformu. A što smo mi učinili? Kao što je kod nas običaj, krenemo vrlo žestoko, a onda po putu stanemo. Mi smo 2000. za vrijeme kad je bio ministar Sudar počeli sa reformom i onda je ta reforma bila i negdje 2003. je stalo. Zašto baš 2003.? Pa zato što se naše reforme dešavaju točno u nekakvim ciklusima od 3, 4 godine pa kako se mijenja vlast onda reforma neka stane ili ide dalje. Onda smo jednako tako imali od 2003. do 2009. i ona je završena današnjim nastavnim planom i programom za osnovnu školu. Pa smo sad počeli ponovno s reformom. Ta je reforma izazvala zaista buru u javnosti', pobrojala je HNS-ova Anka Mrak Taritaš.

Cilj je ove reforme, dodala je, da naša djeca koja se obrazuju imaju korisnije i smislenije obrazovanje usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, svakodnevnom životu i da ih osposobimo za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

'Bez obzira na to sjedi li netko u ovoj sabornici s desne, lijeve strane ili u centru, nema nikog tko ne želi bolju budućnost našoj zemlji. I stoga mislim da se treba dati prilika da reforma ide dalje, da ide u javnu raspravu, da se dobro izanalizira. Kad nešto činite imate dvije metodologije. Jedna metodologija da nešto radite i težite savršenstvu, druga metodologija je da u jednom času kažete stajemo, idemo u stvarni život i rezultati stvarnih života će biti poboljšanje svega toga. Stoga molim za glas razuma sve nas i dopustiti ovoj reformi da krene u stvarni život, a onda ćemo je po putu dorađivati na način na koji će trebati', rekla je HNS-ovka.

Reformi kurikuluma prijeti eutanazija, poručuje laburist Jaroslav Pecnik. 'Mislim da smo došli u jednu situaciju koju je Kafka najbolje opisao kad je rekao 'Cilj našeg puta je da dođemo do ostvarenja onoga što pod tim putem mislimo.' A pod tim putem mislimo zapravo stvoriti jedan cilj gdje ništa nije jasno, gdje zapravo razblažimo cijelu tu ideju i u toj kafkijanskoj atmosferi gospodin Jokić ne želi sudjelovati i ja ga potpuno razumijem. Dijalog da, ali pritisci ne. I utoliko mislim da svi mi moramo podržati reformu, ali na ozbiljan način kako je zamislio gospodin Jokić odnosno njegov ekspertni tim, a onda kroz javnu raspravu uvažiti sve moguće prigovore koji tu jesu i stvoriti nešto što je doista od interesa za našu djecu i za našu budućnost', rekao je Pecnik.

Pisanu izjavu o kurikularnoj reformi poslala je i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Gordana Rusak. 'Iskreno i svesrdno podržavam cjelovitu kurikularnu reformu i želim da se iz njene provedbe isključe svi oblici političkih pritisaka. Riječ treba prepustiti stručnjacima, a sve stručne prijepore trebamo rješavati kroz dijalog i s punim povjerenjem', poručila je Rusak.